Održane pjesnička večer posvećena STJEPANU GULINU i grupna izložba slika članica OMH u Šibeniku

Na glasu je njegova prva pjesnička zbirka, Kovine (1978). Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik objavila mu je zbirke Riječi (1995) i, zajedno s Ogrankom Matice hrvatske u Šibeniku, Mozartissimo (1998).

Večer su organizirali Gradska knjižnica "Juraj Šižgorić" Šibenik i Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku a na njoj su sudjelovali članovi Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku, Katarina Simsig, Edita Vlahov i Zlatomir Vujko, te doc. dr. sc. Tin Lemac, s Odjela za kroatistiku Sveučilišta u Zadru, koji je pripremio iscrpan presjek Gulinova životnog i pjesničkog puta. U ugodnom ozračju večeri na kojoj su čitani stihovi Stjepana Gulina, oni koji su ga poznavali evocirali su uspomene na njega i njegovu neobičnu, skromnu i samozatajnu osobnost, pa su se tako Pero Mioč i Vilijam Lakić prisjetili trenutaka provedenih s njim u beskrajnim šetnjama šibenskom rivom i kalelargom. O svojoj po svemu neobičnoj, briljantnoj ali nepravedno zanemareno pjesničkoj osobnosti sam je autor, u jednom od rijetkih intervjua koje je dao mjesečniku Šibenik Tim broj 14, svibanj/lipanj 2012, kazao: "Teško sam se odljepljivao od anonimnosti. Držao sam se gordo, nisam se htio ponižavati, nisam nikoga htio moliti. Kada počneš kao anonimac - ostaneš anonimac. Ja sam se protiv toga borio šutnjom. Ne znam, možda bi, da sam govorio, da sam se bunio, sve bilo drugačije. No nisam se bunio jer se to ne uklapa u moja načela, malo romantična, ali poštena načela, da samo rad treba govoriti o čovjeku ."

Iste večeri s početkom u 19.00 u galeriji Knjižnice otvorena je skupna izložba slika članica Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku Jadranke Jakoliš Klarić, Mirjane Labura, Branke Rajević i Vedrane Škugor. Ono što povezuje ove četiri dame nije samo članstvo u Ogranku Matice hrvatske u Šibeniku, već je to i strast prema likovnom izrazu koje dijele. Poput većine amatera, ushićenih tajnama i vještinom umjetničkog zanata, krenule su one hrabro u ovladavanje likovnim tehnikama pokušavajući proniknuti u tajne zanata, ali i teorijskih promišljanja. Pritom su, vođene svojim unutarnjim glasom, krenule u osvajanje nepoznatoga ili u susret s onim poznatim, ali dotad samo slućenim, skrivenim duboko i daleko od svakodnevice. Intenzivnije slikati počele su uglavnom nakon odlaska u mirovinu, kad su stekle zasluženi duhovni i tjelesni mir i našle vrijeme potrebno za ovaj lijepi hobi. Inicijativa za ovu izložbu krenula je od šibenske slikarice Lane Martinović Čala, s kojom je Udruga umirovljenika Krešimirovog grada, u sklopu projekta "Revitalizacijom do boljega društva" Europskog socijalnog fonda, ostvarila suradnju kroz likovne radionice koje su ove naše četiri članice polazile.

Zdenka Bilušić