Predstavljen je projekt PRIPRAVCI OD DALMATINSKOG BILJA

Knjigu su predstavili autori, Boris Dorbić i Zdenka Bilušić, a sa zanimljivim povijesnim činjenicama vezanima za povijest proizvodnje likera i slastica u šibenskom kraju upoznao nas je mr. sc. Milivoj Blažević, hrvatski arhivist i povjesničar. Tako smo iz njegova izlaganja saznali brojne, dosad nepoznate činjenice, poput detalja o autohtonim pićima kao što su sebeza i rožolj, ili najpoznatijeg kolača čukter, te podataka o vjerojatno najstarijoj kavani i hotelu kod nas, da spomenemo samo neke od kurioziteta koje smo čuli. Izlaganje je izazvalo velik interes kod nazočnih i svi željno očekuju još pokoje slično iznenađenje. Zdenka Bilušić, predsjednica Ogranka i suautorica knjige nazočne je upoznala s projektom Pripravci od dalmatinskog bilja kojemu je povod ove godine bio 180. obljetnica knjige Flora dalmatica Roberta Visianija. Ogranak Matice hrvatske u Šibeniku i Gradska knjižnica „Juraj Šižgorić“ Šibenik i proteklih su godina povodom Dana hrvatske knjige, Međunarodnog dana biološke raznolikosti i Dana zaštite prirode u Hrvatskoj organizirali likovne natječaje za učenike, znanstveno-popularne radionice, predavanja i izložbe. Poučeni dobrim iskustvom, nastavili smo s obilježavanjem tih značajnih datuma.

Ove smo godine građane i škole pozvali na sudjelovanje u projektu Pripravci od dalmatinskog bilja. Poziv je bio otvoren do 16. travnja 2022. a na njega se odazvalo šest škola iz naše županije, pet osnovnih i jedna srednja: OŠ Fausta Vrančića Šibenik, PŠ Raslina, OŠ Jurja Šižgorića Šibenik, OŠ Vidici Šibenik, OŠ Vjekoslava Kaleba Tisno, OŠ Primošten i Srednja škola Lovre Montija Knin. Naglasak je ponovno bio na proučavanju, zaštiti i promicanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine.

Jedan od našijenaca koji je dao znatan doprinos znanstvenoj baštini svakako je Robert Visiani  (9. travnja 1800. – 4. svibnja 1878.), hrvatski liječnik i botaničar, koji je, između ostaloga, bio profesor na Sveučilištu u Padovi, u kojoj je osnovao prvi botanički vrt u Europi. Visiani je najpoznatiji po djelu Flora dalmatica, koje je doživjelo tri izdanja, prvo 1842., dakle prije sto osamdeset godina. O Visianijevoj privrženosti rodnom gradu svjedoče činjenica da je uz svoje ime često dodavao pridjevak Šibenčanin (Sibenicensis) i brojna dobročinstva što ih je učinio Šibeniku i Šibenčanima. Umro je u Padovi, a pokopan je na šibenskom groblju sv. Ane jer je u oporuci izrazio želju da, poput svog sugrađanina Fausta Vrančića, vječni počinak nađe među svojom rodbinom, prijateljima i sugrađanima. Na kamenom sarkofagu u kojemu počivaju njegovi zemni ostaci uklesano je Flora dalmatica.

Projektni zadatak bio je pronaći što je moguće više raznovrsnih izvornih recepata za pripravke od dalmatinskih biljaka (jela, čajeve, sokove, likere, marmelade, slatko, slastice...). Budući da se radilo o istraživanju, trebalo je zapisati kazivača, imenom i prezimenom, te kratku povijest recepture, kako je do kazivača došla, primjerice: usmenom predajom, preko nekoga i slično, te datum i mjesto. Neke recepture obogaćene su ilustracijom biljke od koje se pripravak radi. Prikupljeni recepti, kako oni od članova, tako i oni od građana i učenika objavljeni su u ovoj knjizi prema stručnim i znanstvenim kriterijima doc. dr. sc. Boris Dorbić, v. pred. na visokoj školi Veleučilište "Marko Marulić" u Kninu. O koncepciji i sadržaju knjige govorio je autor, Boris Dorbić koji je naglasio da je riječ o izdanju namijenjenom široj javnosti, ali i studentima te stručnjacima koji se bave ovom tematikom.

Po završenom predstavljanju uslijedila je degustacija slastica i likera  koje su pripremile vrijedne matičarke a nazočni su mogli ponijeti i neki od pripravaka, čajne mješavine, ulja, začine i slastice. Realizaciju projekta pomogao je  Vinoplod Vinarija Šibenik svojom donacijom, a Turistička zajednica grada Šibenika financirala je tisak knjige.

Projekt usmjeren na edukaciju građana s ciljem informiranja javnosti o o djelu Roberta Visianija, o vrijednosti i značenju naše znanstvene baštine, naše tradicijske enološke i gastronomske kulture, te podizanja svijesti o potrebi njihova čuvanja, spašavanju od zaborava i mogućnostima interpretacije i prezentacije, doživio je pun uspjeh na zadovoljstvo svih koji su u njemu sudjelovali i pratili ga i još jednom se potvrdio  kao iznimno važna i suvremena tema u vrijeme posvemašnjeg otuđenja od prirode, poglavito za one najmlađe.

Zdenka Bilušić