Predstavljen projekt TRADICIONALNI DALMATINSKI PRIPRAVCI I PROIZVODI OD SAMONIKLIH I KULTIVIRANIH BILJAKA

5. Liburnijski literarni Camino, manifestacija je u sklopu proslave Dana grada Opatije (25. srpnja, na blagdan sv. Jakova), a inspirirana čuvenim Caminom de Santiago. Manifestacija spaja pješačenje predivnim liburnijskim krajem uz predstavljanje autora literarnih djela nadahnutih ljepotama liburnijskog kraja, Caminom de Santiago ili općenito promišljanje o životu i ulaženje u vlastite dubine kroz pješačenje i boravak u prirodi, a izvodi se prema autorskoj zamisli Gradske knjižnice i čitaonice “Viktor Car Emin” Opatija.

Među ostalima, u sklopu manifestacije predstavljen je projekt TRADICIONALNI DALMATINSKI PRIPRAVCI I PROIZVODI OD SAMONIKLIH I KULTIVIRANIH BILJAKA Ogranka Matice hrvatske u Šibeniku. Opatijci su na predstavljanju projekta imali priliku kušati delicije i likere šibenskoga kraja i uzeti recepte prikupljene u sklopu projektnih aktivnosti.

Naglasak projekta bio je na proučavanju, zaštiti i promicanju hrvatske kulturne i znanstvene baštine. Jedan od našijenaca koji je dao znatan doprinos znanstvenoj baštini svakako je Robert Visiani  (1800. –1878.), hrvatski liječnik i botaničar, koji je, između ostaloga, bio profesor na Sveučilištu u Padovi, u kojoj je osnovao prvi botanički vrt u Europi. Visiani je najpoznatiji po djelu Flora dalmatica, koje je doživjelo tri izdanja, prvo 1842., dakle prije sto osamdeset godina. O Visianijevoj privrženosti rodnom gradu svjedoče činjenica da je uz svoje ime često dodavao pridjevak Šibenčanin (Sibenicensis) i brojna dobročinstva što ih je učinio Šibeniku i Šibenčanima. Umro je u Padovi, a pokopan je na šibenskom groblju sv. Ane jer je u oporuci izrazio želju da, poput svog sugrađanina Fausta Vrančića, vječni počinak nađe među svojom rodbinom, prijateljima i sugrađanima. Na kamenom sarkofagu u kojemu počivaju njegovi zemni ostaci uklesano je FLORA DALMATICA.

Na sudjelovanje u projektu pozvani su članovi Ogranka, građani i učenici osnovnih i srednjih škola naše županije. Projektni zadatak bio je pronaći što je moguće više raznovrsnih izvornih recepata za pripravke od dalmatinskih biljaka (jela, čajeve, sokove, likere, marmelade, slatko, slastice...). Budući da se radi o istraživanju, trebalo je zapisati kazivača, imenom i prezimenom, te kratku povijest recepture, kako je do kazivača došla, primjerice: usmenom predajom, preko nekoga i slično, te datum i mjesto. Neke recepture obogaćene su ilustracijom biljke od koje se pripravak radi. Na poziv se odazvalo šest škola iz naše županije, pet osnovnih i jedna srednja: OŠ Fausta Vrančića Šibenik, PŠ Raslina, OŠ Jurja Šižgorića Šibenik, OŠ Vidici Šibenik, OŠ Vjekoslava Kaleba Tisno, OŠ Primošten i Srednja škola Lovre Montija Knin. Autori triju najzanimljivijih recepata nagrađeni su. Prikupljeni recepti bit će objavljeni u prigodnoj brošuri koja će biti predstavljena koncem rujna,  uz blagdan sv. Mihovila, zaštitnika Šibenika.

Ovaj je projekt prvenstveno usmjeren na edukaciju građana s ciljem informiranja javnosti o o djelu Roberta Visianija, o vrijednosti i značenju naše znanstvene baštine, naše tradicijske enološke i gastronomske kulture, te podizanja svijesti o potrebi njihova čuvanja, spašavanju od zaborava i mogućnostima interpretacije i prezentacije. Ova je tema, u vrijeme posvemašnjeg otuđenja od prirode, iznimno važna i suvremena, poglavito za one najmlađe.

Zdenka Bilušić