HRVATSKA KNJIŽEVNOST BOSNE I HERCEGOVINE OD XIV. DO SREDINE XVIII. STOLJEĆA

U sklopu biblioteke "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" Ogranka Matice hrvatske u Sarajevu, dočekuje nas izdanje "Hrvatske književnosti Bosne i Hercegovine od 14. do sredine 18. stoljeća". 

Kako ističe priređivač Ivo Pranjković u predgovoru, starija književnost Hrvata u Bosni i Hercegovini vezana je isključivo za Katoličku crkvu odnosno za njezine predstavnike franjevce Bosne Srebrene, koji u Bosnu dolaze 1291. godine. Na području Bosne i Hercegovine franjevci već u srednjem vijeku postaju snažna i vitalna duhovna snaga, koja je povremeno bivala utjecajna čak i na dvoru srednjovjekovnih bosanskih vladara, što posebno vrijedi za razdoblje nakon osnutka Bosanske vikarije 1340. godine. Nakon pada Bosne pod tursku vlast 1463. godine franjevci u njoj i dalje intezivno djeluju. Godine 1514. Bosanska je vikarija bila podijeljena na Bosnu Hrvatsku i Bosnu Srebrenu. U drugoj polovici 16. i u prvim desetljećima 17. stoljeća franjevci Bosn Srebrene ponovno šire svoju djelatnost i svoj teritorij. u 17. i 18. stoljeću franjevci su bili jedini predstavnici Crkve u Bosni i Hercegovini te praktički jedini obrazovani ljudi, koji su djelovali, između ostaloga, kao prosvjetitelji, pisci, političari i (narodni) liječnici. Njihova spisateljska djelatnost u početku je bila vezana za pastoralnu djelatnost i školovanje vlastitoga podmlatka, a kasnije je postala izvaredno bogata i raznovrsna, pa je obuhvaćala npr. pjesnička djela, priručnike za osnovno obrazovanje i jezikoslovna djela. Spisateljska djelatnost franjevaca Bosne Srebrene na hrvatskome jeziku je vrlo važna, budući da je ta djelatnost imala presudnu ulogu s obzirom na pretstandardne tokove te na tokove standardizacije (novo)štokavskoga idioma za Hrvate uopće. 

U ovoj se šestoj knjizi biblioteke "Hrvatska književnost Bosne i Hercegovine u 100 knjiga" predstavljaju upravo franjevački spisatelji u rasponu od gotovo četiri stoljeća, od Bartola Alvernskoga rođenog oko 1333. godine, pa do fra Luke Čilića rođenoga 1707. godine, a njihova su djela nastajala i/ili bila objavljivanja  između 1373. i osamdesetih  godina 18. stoljeća.