Krasna zemljo, Istro mila, dome roda hrvatskog

Glavni odbor Matice hrvatske uz Savjet Predsjedništva iz brojnih Matičinih ogranaka posjetio je sjever Istre, Bujštinu, od 15. do 17. ožujka. Ovim je posjetom nastavljena dugogodišnja tradicija posjećivanja različitih odredišta diljem Lijepe Naše i donošenja kvalitetnih kulturno-umjetničkih sadržaja iz zagrebačke Matičine središnjice u manja mjesta. Kako se takva vrsta posjeta događa jednom godišnje, čast domaćinstva i organizacije dodijeljena je upravo Ogranku Matice hrvatske u Umagu.

Predsjedništvo i Glavni odbor Matice hrvatske najprije su 15. ožujka posjetili Ogranak MH u Umagu. Nakon pozdravnog govora predsjednika Matice Mire Gavrana i zahvale predsjednika umaškog ogranka Božidara Cvenčeka započelo je predstavljanje nekoliko različitih publikacija u Knjižnici grada Umaga. Predstavljanje je ostvareno uz suradnju knjižnice i njezina ravnatelja, priznatog pisca Nevena Ušumovića. Svečanost je otvorena nastupom mješovitoga pjevačkog zbora Korona iz Umaga, koji je izveo pjesme Okarina, Ljubav se ne trži i Hajd na ples pod ravnanjem dirigenta Branislava Ostojića.

Književna večer na pozornici Vinarije Kozlović (Momjan) u organizaciji Ogranka MH u Bujama – predsjednik Ogranka Vitomir Jadrejčić čita dijalektalnu poeziju / Snimio Goran Galić

Predsjednik Ogranka MH u Umagu Božidar Cvenček u prostoru OMH pozdravlja okupljene

Književna večer Matoša,
Kola i Hrvatske revije

Nakon nekoliko uvodnih riječi u kojima je Božidar Cvenček pozdravio goste iz Zagreba i sve prisutne, predstavnik Grada Umaga, pročelnik za društvene djelatnosti Slaviša Šmalc darovao je predsjedniku Miri Gavranu vrijedni povijesni dokument Umaški statut iz 1528. Program je nastavljen upoznavanjem mnogobrojne publike s novim brojem Kola pri čemu je jedan od urednika Stipe Kutleša iznio osnovne ciljeve tiskovine i kratko predstavio povijest jednoga od najstarijih europskih književnih časopisa. Kako je Antun Gustav Matoš bio tema posljednjega broja Kola, potpredsjednica Matice hrvatske akademkinja Dubravka Oraić Tolić priredila je izrazito zanimljivo i poučno predavanje o Matoševim razmatranjima nacionalnog identiteta, njihova funkcioniranja te komparatistički iznijela Matoševe stavove o dihotomiji Hrvatske i Srbije, odnosno poimanja svijeta ove dvije susjedne zemlje. Uslijedilo je predstavljanje novoga broja Hrvatske revije (4/2023). Glavna je urednica Hrvatske revije Mirjana Polić Bobić izvrsnom sintezom uputila kako je „ideja dolaska bila pokazati što se u posljednje vrijeme u Hrvatskoj reviji pisalo o Istri i njezinu hrvatskom identitetu. Tako baš u zadnjem broju imamo temu o Branku Fučiću, intelektualcu koji je cijeli svoj život posvetio toj jakoj hrvatskoj komponenti istarskog identiteta. Hrvatska revija časopis je MH nastao 1928. i bio je aktivan do 1945. kad je ukinut. Svoju opstojnost do hrvatske samostalnosti Hrvatska revija tražila je kroz hrvatsku emigraciju, tako da je bila ponovo pokrenuta 1951. u Buenos Airesu od grupe naših intelektualaca. Ranih osamdesetih prebačena je u Njemačku, neko vrijeme izlazila je i u Parizu, gdje je također bila zabranjena, nakon čega seli u Barcelonu, da bi se 1990. ponovno vratila pod okrilje MH. Časopis izlazi kao tromjesečnik, a u svakom broju nastojimo obraditi neku temu koja je važna u tom trenutku na malo elaboriraniji način.“

Boris Svrtan kao Vlado Gotovac u monodrami Moj slučaj / Snimila Jelena Gazivoda

Stipe Kutleša, Mirjana Polić Bobić i Tomislav Galović

U spomen na Fučića i Balentovića

Nakon glavne urednice važnost rada i djelovanja intelektualca Branka Fučića pobliže je odredio povjesničar Tomislav Galović, također član uredništva Hrvatske revije, kazavši da je povod ovoj temi prošlogodišnje izdanje knjige Marijana Bradanovića Branko Fučić – povjesničar umjetnosti i konzervator koji je nekad i sam bio član riječkog ogranka MH. Opisao je i svoj susret s Fučićem u Pazinskoj gimnaziji koju je pohađao te istaknuo njegovu važnost u borbi za pripojenje Istre nakon Drugog svjetskog rata Jugoslaviji, a samim tim i Hrvatskoj: „Ključna je bila njegova izložba Svjedočanstvo o slavenstvu Istre postavljena u biskupijskom sjemeništu u Pazinu 1946, gdje su se ruska, francuska, engleska i američka međunarodna komisija uvjerile da Istra treba pripadati tamo gdje i danas pripada. Glagoljica kao hrvatsko pismo bila je najvažnija stavka na kojoj je Fučić radio i stvorio enormni korpus znanja koji je bio ključan dokaz za hrvatski identitet u Istri.“

Književna večer u Gradskoj knjižnici u Umagu

Na samu kraju umaški ogranak MH predstavio je u sklopu svojih aktivnosti novo izdanje književno-povijesnog zbornika Bujština i nakladnički projekt Ivo Balentović: Pjesme o nama. Predsjednik Ogranka u Umagu upoznao je publiku s poviješću zbornika te činjenicom da je prvi broj Bujštine izašao davne 1968. i zaključio da je „jako bitno sačuvati i nastaviti tu tradiciju. Nastojat ćemo vratiti i Nagradu za dječje radove Ivo Balentović, koja je nekad bila u sklopu Bujštine, a koja bi od sljedeće godine trebala ponovo zaživjeti.“ O nakladničkom projektu Ivo Balentović: Pjesme o nama, više je kazao ravnatelj Gradske knjižnice Umag Neven Ušumović, koji je sasvim slučajno pronašao Balentovićevu rukopisnu zbirku pjesama iz 1945. u nekom zagrebačkom antikvarijatu: „Prošle smo godine, o 110. godišnjici rođenja Ive Balentovića, počeli tražiti njegove knjige, između dva svjetska rata, koje nam nedostaju u fondu. U toj internetskoj potrazi došli smo do Balentovićeve zbirke Pjesme u nama, uspoređivali smo njegov rukopis iz opusa koji imamo s otkrivenom posvetom na prvoj strani teksta, gdje smo ustanovili da je riječ o njegovu autentičnom djelu. Otkriće je vrlo vrijedno i nastojimo ga objaviti u suradnji s umaškim ogrankom MH. Same pjesme su iz tmurnog vremena kakva je bila ta jesen ‘45, gdje on ističe svoj humani stav protiv ratnih zločina i protiv degradacije ljudske egzistencije uopće.  Nadam se da ćemo uspjeti napraviti izdanje dostojno Ive Balentovića, koje će potaknuti čitanje i dodatno istraživanje ključnoga hrvatskog autora za Umag i Bujštinu.“ Treba napomenuti da je jasno izrečena važnost rada i djela Ive Balentovića jer je upravo Ivo Balentović osnivač Ogranka MH u Umagu.

Dužnosnici i članovi MH iz različitih krajeva ispred Hotela La Parenzana pokraj Buja, koji vode sinovi dugogodišnjeg predsjednika OMH u Umagu Stelija Prodana

Predsjednik Gavran, predstavnik Grada Umaga Slaviša Šmalc i ravnatelj knjižnice Neven Ušumović;

predsjednici OMH u Umagu B. Cvenček i OMH u Bujama V. Jadrejčić

Ususret 1100. godišnjici
Hrvatskoga Kraljevstva

Sljedećeg je dana u hotelu La Parenzana pokraj Buja započeo sastanak Glavnog odbora te Savjeta Predsjedništva istarskih ogranaka. Na dnevni je red uvrštena točka o Izjavi Matice hrvatske u povodu iznenadne odluke predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića o kandidaturi na predstojećim parlamentarnim izborima. Nakon što je predsjednik Miro Gavran pročitao Izjavu, jednoglasno je prihvaćena. U svom se govoru Gavran osvrnuo na rad Matice hrvatske, stanje u ograncima te je iznio dugoročne planove djelovanja najstarije hrvatske kulturne institucije. Iznesen je prijedlog predsjednika i podpredsjednika Marija Jareba koji je upućen Hrvatskom saboru (i hitro prihvaćen) u suradnji s Družbom Braće Hrvatskog Zmaja, a riječ je o proglašavanju godine 2025. obljetničkom 1100. godinom Hrvatskoga Kraljevstva. Predsjednik je pozvao sve članove Matice hrvatske da daju svoj obol toj hvalevrijednoj obljetnici.

Gospodarski tajnik Ivica Nuić obrazložio je financijsko stanje u Matici te detaljno prikazao buduće planove u osiguravanju sredstava koji će omogućiti redovno i kvalitetno djelovanje Matice. Potom je predsjednik najavio najvažniju točku sastanka, a to je stanje u ograncima Matice hrvatske.

Predsjednik OMH u Bujama liječnik Vitomir Jadrejčić anegdotalno je ilustrirao stanje u sjeverozapadnom dijelu Istre pričom o starici koja je rođena i cijeli život provela u istarskom selu Kučibreg, a u njezinu se životu izmijenilo čak osam država sve dok nije 91’ dočekala samostalnu Hrvatsku

Točku je otvorio tajnik za ogranke Mihovil Antić s pozdravima svim sudionicima te iznio temeljne postavke djelovanja ogranaka te osnovne teškoće s kojima se ogranci suočavaju diljem Lijepe Naše i izvan domovine. Mihovil Antić govorio je i o promicanju Matičine djelatnosti izvan domovine, pri čemu je govorio o posjetu Pragu i osnivanju ogranka MH u češkoj prijestolnici te o posjetu Briselu, koji je obuhvatio i proslavu desete, jubilarne Feste svetoga Vlaha. Tajnik za ogranke rekao je da broj članova Matice hrvatske raste kao i broj uplaćenih članarina. Apostrofirao je velik trud uložen u novi program za evidenciju članstva koji će na modernoj platformi umrežiti podatke o članovima iz Središnjice i svih Matičinih ogranaka.

Uslijedili su prijedlozi članova Savjeta Predsjedništva za ogranke te pojedinačno obrazlaganje situacije u svakom ogranku. Zastupnici su iznijeli detaljna obrazloženja stanja u njihovim matičnim mjestima te upozorili na teškoće koje se razlikuju od mjesta do mjesta. Završnica sastanka obilježena je prijedlogom nagrade Zaslužnika Matice hrvatske, koji je jednoglasno usvojen, a dobitnici su nagrade: dugogodišnji predsjednici Ogranka u Varaždinu Ernest Fišer, Ogranka u Križevcima Renata Husinec i Ogranka u Čabru Ivan Janeš te prvi predsjednik Hrvatsko-austrijskog društva Marijan Brajinović.

Svrtan oduševio dramom  o Gotovcu

Potom su se članovi Glavnog odbora MH na čelu s predsjednikom Mirom Gavranom, predstavnici ogranaka MH iz cijele zemlje te mnogobrojna publika prisjetili lika i djela velikoga Matičina predsjednika Vlade Gotovca koje je u monodramu Moj slučaj sabrao i odlično izveo Boris Svrtan u prostorijama Osnovne škole Marije i Line u Umagu. Od sama djetinjstva do političkog aktivizma, gdje postaje vodeća intelektualna figura Hrvatskog proljeća te je kao takav dvaput osuđivan na višegodišnju robiju, Svrtan je, crpeći podatke iz književne ostavštine Vlade Gotovca, vodio publiku kroz političarev život do vremena samostalne države Hrvatske.

Trodnevni je posjet nastavljen posjetu vinariji Kozlović u mjestu Momjan. Posjet je vinariji započeo pjesničkom večeri u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Bujama na čelu s dr. Jadrejčićem. U pjesničkoj večeri sudjelovao je i vlasnik vinarije Gianfranco Kozlović, pjesnik Franjo Kuhar a u interpretativnom čitanju na lokalnom dijalektu pridružio se i Miro Gavran. Kako je večer u Momjanu organizirana trudom bujskog ogranka posjetiteljima su darovana izdanja iz njihove nakladničke djelatnosti. Uslijedio je obilazak modernog postrojenja vinarije pod vodstvom vlasnika Gianfranca Kozlovića i njegove žene Antonelle.

U svom je govoru predsjednik bujskog ogranka govorio o nakladništvu, osnovnoj djelatnosti (osnovane su tri biblioteke), pri čemu se vodi promoviranjem mladih pisaca, haiku-poezije te se osvrnuo na kapitalno djelo Glagoljski natpisi i zapisi na Bujštini autora Mladena Juvenala Milohanića, za koje je Ogranak dobio Srebrenu povelju Matice hrvatske 2018. U razgovoru za Vijenac Jadrejčić je anegdotalno ilustrirao stanje u sjeverozapadnom dijelu Istre govoreći o starici koja je rođena i cijeli život provela u selu Kučibreg, a kroz njezin se život izmijenilo čak osam država, sve dok nije 1991. dočekala samostalnu Hrvatsku.

Svakako treba zabilježiti da je hotel La Parenzana u kojemu su bili smješteni matičari vlasništvo sinova (Marka i Gordana) pokojnoga predsjednika Ogranka Matice hrvatske u Umagu Stelija Prodana, koji ga je vodio pola stoljeća. Zaista, kao i njihov otac, dočekali su matičare otvorena srca i široke ruke. Trodnevni posjet bio je protkan matičarskim poveznicama u sinkronijskom i dijakronijskom smislu. Posjet dostojan veličine Matice, posjet nadahnut zajedničkom prošlošću, koji je još snažnije povezao istarske ogranke MH, a matičarima iz različitih krajeva predstavio prirodne i kulturne ljepote te mirise i okuse Istre na najljepši način.

Božidar Cvenček