Međunarodna znanstvena konferencija KROATISTIKA UNUTAR SLAVISTIČKOG, EUROPSKOG I SVJETSKOG KONTEKSTA

Piše: dr. sc. Irena Mikulaco, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula, šefica katedre za strane jezike Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti

Organizatori konferencije bili su Filozofski fakultet Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, Centar ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula, Hrvatsko društvo nastavnika ruskoga jezika i književnosti i Ogranak Matice hrvatske u Puli. Partnersko sveučilište i suorganizator konferencije bilo je Pjatigorsko državno sveučilište i Institut Puškin Pjatigorsk iz Rusije. Konferencija je organizirana uz medijsku podršku Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj i Međunarodnog društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti (MAPRYAL) iz Rusije.

U organizacijskom odboru konferencije bili su s Filozofskog fakulteta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli): doc. dr. sc. Daniel Mikulaco, Odsjek za kroatistiku, (predsjednik Organizacijskog odbora konferencije, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Puli), izv. prof. dr. sc. Marko Ljubešić, Odsjek za kroatistiku, Katedra za metodiku hrvatskoga jezika i književnosti „Tone Peruško“ i dr. sc. Irena Mikulaco, pred., voditeljica katedre za strane jezike, voditeljica Centra ruskoga jezika i kulture „Institut Puškin“ Pula, predsjednica Hrvatskoga društva nastavnika ruskoga jezika i književnosti.

U znanstvenom odboru konferencije bili su sveučilišni profesori iz sedam zemalja.

Posebno velik odaziv sudionika bio je iz Rusije, ali i s gotovo svih hrvatskih sveučilišta. Na konferenciju se prijavilo 90 sudionika iz 11 zemalja, iz Austrije, Bjelorusije, Crne Gore, Češke, Francuske, Hrvatske, Italije, Njemačke, Poljske, Rusije i Slovačke.

U radu konferencije sudjelovalo je 80 sudionika, većinom sveučilišnih profesora, studenata, književnika, urednika časopisa, sudionika s partnerskih sveučilišta Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli (Pjatigorsk, Moskva, Penza, Tomsk, Minsk, Trnava i Riga). Cijeli Odsjek rusistike partnerskog Sveučilišta Sv. Ćirila i Metoda iz Trnave (Slovačka) sudjelovao je s izlaganjima i dali su svoj doprinos u zborniku radova.

Na otvaranju konferencije podršku su dali diplomati (Izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Republike Hrvatske u Ruskoj Federaciji, g. Tomislav Car, voditeljica Rossotrudničestva pri Veleposlanstvu Ruske Federacije u Hrvatskoj, gđa  Elena Pogorelova). T. Car čestitao je na obljetnicama i rekao:

„Meni je drago što se na simboličkom kraju ljetne turističke sezone, tijekom koje je preko sto tisuća ruskih turista posjetilo Jadran, ostvaruje ova konferencija, kao simbolički nastavak, akademske, poslovne i diplomatske sezone te da početak akademske godine možemo obilježiti s pristupom i aktivnošću “meke diplomacije”. S hrvatsko-ruskog diplomatskog puta hoću najaviti da do kraja ove godine imamo nekoliko planiranih i dogovorenih hrvatsko-ruskih međudržavnih sastanaka, ali mislim da je puno važnije u svemu tome imati jednu širu sliku, jedan pogled unaprijed, a to je da se dogodine obilježava 30 godina od uspostave hrvatsko-ruskih diplomatskih odnosa u kojoj kulturni, akademski, politički i akademki aspekti imaju svoju važnu ulogu i doprinos.“. E. Pogorelova istaknula je važnost suradnje s Institutom Puškin i Hrvatskim društvom nastavnika ruskoga jezika i književnosti koje vodi  dr. sc. Irena Mikulaco i nastavila: „Mi zajedno puno surađujemo i radimo u Hrvatskoj, Irena se odaziva na sve naše inicijative, na prijedlog o izložbi Dostojevskog odmah se usuglasila, organizirala je okrugli stol, dvije godina zaredom provodimo zajedno međunarodnu Olimpijadu iz ruskoga jezika i Irena je organizator, a mi ju podržavamo u tome“ U  Hrvatsku Rossotrudničestvo dostavlja rusku literaturu jer se na taj način ostvaruje aktivnost podrške ruskoga jezika izvan Rusije i poticanje obrazovanja u Rusiji.

U ime Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli i u rektorovo ime, skupu se obratio izv. prof. dr. sc. Valter Boljunčić, prorektor za suradnju, inovacije i transfer tehnologija Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli. V. Boljunčić čestitao je organizatorima i dodao:

„Osobito mi je zadovoljstvo što sam već nekoliko puta sudjelovao na otvaranju konferencija i smatram da profesorica Mikulaco radi izvrstan posao ne samo u vezi konferencija, već i s promocijom ruskoga jezika, naravno, ovom prilikom obilježavajući 20. godišnjicu učenja ruskoga jezika i 25. godina studija kroatistike. Naše sveučilište ima još veza s Rusijom jer smo se posljednjih godina okrenuli intenzivno STEM području, ali vrijedi naglasiti, da se nikad ne smije zaboraviti humanistički i društveni aspekt Sveučilišta, a to je prije svega povezivanje ljudi iz različitih zemalja sa zajedničkim ciljem, a taj je da se obrazovanje u današnje vrijeme omogući svakome i da ljudi koji steknu obrazovanje mogu puno bolje pridonijeti svojoj zajednici.“

U ime Ureda za partnerstvo i projekte Sveučilišta Jurja Dobrile u Puli, obratila se voditeljica Ureda, dr. sc. Ivona Peternel naglasila je da je Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli:

„(…) suradnja u široj i užoj regiji sigurno u fokusu i Rusija je jedna od zemalja koja je iznimno interesantna, a s kojom uspostavljamo iz godine u godinu sve više bilateralnih odnosa. Ja vjerujem da ćemo tako nastaviti i u budućnosti, a Sveučilište u Pjatigorsku je jedan od naših starijih partnera s kojima već imamo uspostavljenu suradnju na nekoliko područja.“

U ime Filozofskog fakulteta u Puli obratila se dekanica, prof. dr. sc. Lina Pliško, koja je govorila o razvoju kroatistike, od njezinih početaka do danas:

„Ja sam bila od samih početaka na kroatistici, zajedno s profesorom Ivanom Zoričićem i profesorom Stjepanom Vukušićem i njih su dvojica zaslužni za kroatistiku koju imamo danas, za koju su zajedno s kolegama Odsjeka s Riječkog sveučilišta stvarali program i doveli danas kroatistiku do ovakvih studijskih programa. Kolege s partnerskih ustanova su danas ovdje. Veliki broj ovogodišnjih sudionika pokazuje koliko su zanimljive slavističke teme i kojim se sve temama bave slavisti. Ovaj naš susret će biti susret učenja, međusobnog razmjenjivanja ideja i iskustava, međusobnog prožimanja i uspješnih zaključaka na kraju“ te je poželjela uspješan rad konferencije.

U ime partnerskog sveučilišta iz Pjatigorska, obratila se doc. dr. sc. Nina Orlova s katedre za književnosti i pedagoške tehnologije filološkog obrazovanja Instituta za prevođenje i višejezičnost, zamjenica direktorice Centra međunarodnog obrazovanja Pjatigorskog državnog sveučilišta, Rusija. N. Orlova istaknula je važnost suradnje s Pulom i naglasila da je ovo već treća zajednička konferencija. „Danas imamo priliku sudjelovati na prekrasnom susretu znanstvenog svijeta Hrvatske i Rusije, provedbom  II. međunarodne znanstvene konferencije Kroatistika u slavističkom, europskom i svjetskom kontekstu. U prvom redu želim izraziti zahvalnost idejnom inspiratoru, profesorici Ireni Mikulaco na pozivu za sudjelovanje i za dugogodišnju uspješnu suradnju, za povezivanje i ujedinjenje dvaju jezika i dviju kultura. Htjela bih naglasiti da konferencija ima široku tematiku i raznolikost sekcija“.

Zbog pandemije konferencija je organizirana na daljinu i nastojao se paralelne sekcije svesti na minimum zbog bolje komunikacije među kolegama.

Tema konferencije je kroatistika i rusistika u slavističkom, europskom i svjetskom kontekstu.

Teme konferencije bile su podijeljene u šest sekcija (jedna kroatistička, četiri na ruskom jeziku i jedna na engleskom jeziku). U okviru konferencije organizacijski odbor je organizirao za sudionike seminar obrazovno-izdavačkog centra Zlatoust iz Sankt-Peterburga, Rusija.

Institut Puškin s Filozofskog fakulteta u Puli i HAPRYAL su 1. listopada 2021. organizirali okrugli stol posvećen 200. godišnjici od rođenja jednog od najvećih i najpoznatijih ruskih pisaca svih vremena, Fjodora Mihajloviča Dostojevskog, na kojem su sudjelovali eminentni teoretičari ruske književnosti. Time se započelo s obilježavanjem „Dana Dostojevskog“ u Pulickoji će trajati do 11. studenog, tj. do rođendana F. M. Dostojevskog. U okviru Dana Dostojevskog prikazat će se film „Bijele noći“, bit će organizirana izložba fotografija u Gradskoj knjižnici u Puli i video predavanja o Dostojevskom.

Važni zaključci i rezultati konferencije

Na konferenciji Kroatistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta posebno je istaknuta zasluga prof. emeritusa dr. sc. Ivana Zoričića, jednog od najzaslužnijih za otvaranje Studija hrvatskoga jezika i književnosti u Puli, ali i profesora Stjepana Vukušića koji su zaslužni za kroatistiku kakva je danas u Puli. Sljedeća konferencija planira se za 30. godišnjicu kroatistike, tj. 2025. godine. U kroatističkome dijelu konferencije ukazalo se na bitnosti promišljanja hrvatskoga jezika u rasponu od povijesti standardizacije do suvremenoga jezičnoga savjetništva i mrežnih rječnika; u književnome pak dijelu predstavljena su nova čitanja hrvatskih klasika, problematizacije suvremenih klasika te novi okušaji žanrovskih klasifikacija i pregleda; dok je u metodičkom dijelu naglasak bio na pitanjima kvalitete školskih udžbenika i korištenja novih medija u obrazovanju.

Konferencija Rusistika unutar slavističkog, europskog i svjetskog konteksta nastavila je niz događanja, započetih u prosincu 2020. godine, kojima je počelo obilježavanje 20. godišnjica učenja ruskoga jezika u Puli. Sudionici su izlagali teme posvećene suvremenome ruskom jeziku i ruskoj književnosti, a posebna pozornost obratila se na prijevod i višekulturnu komunikaciju. Posljednji dan konferencije bio je posvećen metodici ruskog kao stranog jezika, na kojoj se raspravljalo o novim udžbenicima za učenje ruskoga jezika u slavističkom okruženju. Poslije zadnje sekcije bio je seminar o tome, kako se uz pomoć suvremenih tehnologija može na zanimljiv način učiti ruski jezik.

Zbornik radova s međunarodnom dvostrukom slijepom recenzijom konferencije je kod izdavača i uskoro će biti objavljen, a svi sudionici dobili su potvrdu o sudjelovanju.

Konferencija je ujedinila istomišljenike, postala je platformom razmjene informacija i kontakata. Sudionici sekcija i organizatori konferencije nisu samo raspravljali o znanstvenoj problematici, koju su iznosili u svojim izlaganjima, već su zacrtani planovi proširivanja suradnje u obliku provedbi konferencija, objavom knjiga, radova i uspostavom suradnje na planu prevoditeljske aktivnosti ruskih i hrvatskih književnika. Dr. sc. Irena Mikulaco najavila je planove za 2022. godinu: organizaciju „Ljetne škole ruskoga jezika i kulture“ i konferenciju u kolovozu u Puli..

Zbog izuzetno visoke kvalitete izlaganja na okruglom stolu posvećenom 200. godišnjici rođenja F. M. Dostojevskog na kraju je zaključeno da će se izlaganja objaviti u zasebnoj knjizi posvećenoj 200. godišnjici od rođenja F. M. Dostojevskog.

Organizacijski odbor  zahvalio se svojoj matičnoj instituciji, Filozofskom fakultetu i Sveučilištu Jurja Dobrile u Puli, informatičkoj službi za podršku, sudionicima, medijima, diplomatima, recenzentima i partnerima. Osobito je naglašena uspješna suradnja s Pjatigorskim državnim sveučilištem iz Rusije i rektorom, prof. A. P. Gorbunovim, koji je od početka suradnje dao podršku hrvatsko-ruskom / pulsko-pjatigorskom partnerstvu koje traje od 2016. godina: od pulske rusističke konferencije, otvaranja Instituta Puškin u Puli 2017. te otvaranja Centra hrvatskoga jezika i kulture u Pjatigorsku koji je započeo s radom u listopadu 2020. godine te u ovoj godini nastavlja s radom s još dvije grupe studenata. Konferencija je bila uspješna i ostvarila je sve ciljeve koji su od početka bili zacrtati.

OTVARANJE KONFERENCIJE

Centar hrvatskoga jezika i kulture na Pjatigorskom državnom sveučilištu u Pjatigorsku, Rusija, otvoren u listopadu 2020. godine. Nastava, za sada, ide na daljinu, zbog korone. Hrvatski jezik studentima rusistike predaje dr. sc. Irena Mikulaco.

https://pgu.ru/news/?ELEMENT_ID=495817

Okrugli stol o Dostojevskom: