Predstavljen projekt POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA u sklopu Europskog dana jezika

Bičanić je zainteresiranoj publici, u prostorijama Veleposlanstva RH u Pragu i uz domaćinstvo opunomoćenog ministra, gospodina Zvonimira Svibena, predstavio fascinantan znanstveno- istraživački projekt  POVIJEST HRVATSKOG JEZIKA OD SREDNJEG VIJEKA DO 21. STOLJEĆA . Ovaj projekt Društva za promicanje hrvatske kulture i znanosti Croatica, sazrijevao je od 2008. godine, a voditelj mu je u začetku bio prof. Radoslav Katičić, akademik HAZU-a, Austrijske akademije znanosti i Europske akademije znanosti, uz inicijatora i zamjenika voditelja, magistra Bičanića. Obuhvaćena je opsežna povijest hrvatskog jezika, jezičnih pojava, pisma, pravnih i povijesnih izvora našeg jezika.
Šest izdanih knjiga sastoje se od cjelina: srednji vijek, 16. stoljeće, 17. i 18. stoljeće, 19. stoljeće, 20. stoljeće/ I. dio  i 20. stoljeće /II. dio.

Knjige su ukupnog sadržaja oko 4.000 stranica, na njima je sudjelovalo 43 znanstvenika sa sedam hrvatskih sveučilišta, citirano je 2.200 jedinica znanstvene literature i korišteno 2000 izvora hrvatskog jezika i pisane baštine.

Važnost ovog projekta izuzetna je za kroatistiku ali i za sve studije slavististike u Europi i svijetu, s obzirom na to da je još kroz nedavnu povijest, hrvatskom jeziku osporavana autohtonost i posebnost. Još danas, nažalost, svjedočimo prisvajanju hrvatske kulturne baštine, pa znanje i trud sabran u ovih šest knjiga, ostavlja vrlo malo prostora za takve zaključke i djelovanja.

Izuzetno nam je bilo zadovoljstvo i čast ugostiti gospodina Bičanića, te mu se ovom prigodom zahvaljujemo na daru našem Društvu jer će police knjižnice od sada biti obogaćene “ Poviješću hrvatskog jezika od srednjeg vijeka do 21. stoljeća”.

Izlaganju su bili nazočni gospodin Milan Bošnjak, savjetnik s posebnim položajem za pitanja hrvatske nacionalne manjine pri Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH i gospodin Vedran Iskra, voditelj službe za pravni položaj, kulturu, obrazovanje i gospodarstvo hrvatske nacionalne manjine pri Središnjem uredu.

Naime, bez prepoznavanja i potpore našem radu, kako financijske tako i savjetodavne, Češko-hrvatsko društvo bez Središnjeg državnog ureda, ne bi bilo u mogućnosti realizirati sve ideje i projekte.

tekst: Lada Matosic Cendo
foto: Zuzana Hubinka