Grad od riječi: Dubrovnik kao prostor dijaloga tradicije i suvremenosti

Službenom otvorenju prethodio je panel posvećen nakladništvu i baštinskoj vrijednosti pisane riječi. Sudjelovale su Slavica Stojan, znanstvena savjetnica u trajnom zvanju, Paula Raguž, voditeljica Znanstvene knjižnice Dubrovnik, i Minela Fulurija Vučić, dok je razgovor moderirala Irena Ipšić sa Sveučilišta u Dubrovniku. Rasprava je obuhvatila tri cjeline: pregled izdavačke djelatnosti OMH Dubrovnik od 1990. godine s naglaskom na rad pok. Miljenka Foretića i časopisa Dubrovnik, uvid u europske tiskare od 16. do 19. stoljeća u zbirkama Znanstvene knjižnice te razmatranje položaja Dubrovnika u kontekstu europske kulture tiska. U središtu je bila ideja da je nakladništvo temelj očuvanja kulturne memorije, ali i most prema suvremenom čitatelju.

Na početku svečanosti okupljene je pozdravila Ivana Grkeš Tošović, predsjednica OMH u Dubrovniku, istaknuvši važnost zajedničkog rada članova, volontera i brojnih suradnika. Zahvalila je TUP-u i njegovoj upravi, Centru za djecu, mlade i obitelj te Gradu Dubrovniku, čija je potpora bila ključna u realizaciji programa, kao i timu Love bara na tehničkoj i organizacijskoj pomoći. Posebno je naglasila vrijednost suradnje s drugim ograncima Matice hrvatske okupljenima u programu Ogranci ogranku, kao i otvaranje festivala prema suvremenim temama – poput tribine o umjetnoj inteligenciji i kritičkom mišljenju.

Svečanost otvorenja uveličala je nazočnost predsjednika Matice hrvatske Damira Zorića, koji je u pozdravnom govoru Dubrovnik nazvao “gradom kulture koji od renesanse do danas svjedoči snagu jezika i identiteta”. U ime Grada Dubrovnika okupljene je pozdravio pročelnik Dživo Brčić, naglasivši važnost poticanja kulturnih inicijativa koje povezuju baštinu i suvremenost. Otvorenju je nazočila i generalna konzulica Republike Hrvatske u Kotoru Jasminka Lončarević, potvrdivši simboličnu povezanost Dubrovnika i Boke kotorske.

U nastavku programa predstavljena je ilustrirana knjiga Marin Držić u dvanaest priča, koju potpisuju autorica Slavica Stojan i ilustrator Joško Marušić. Djelo u dvanaest priča obrađuje cjelokupan Držićev opus – od Pometa i Tirene do Dunda Maroja i Hekube – približavajući ga suvremenom čitatelju kroz spoj književnosti, povijesti i vizualne umjetnosti. Marušićeve ilustracije na osebujan način dočaravaju duh renesansnog Dubrovnika, dok tekst otvara prostor razumijevanja Držića kao autora, sugrađanina i svjedoka svoga vremena.

Otvorenje je vodila Ivana Hladilo, a za glazbeni ugođaj bio je zadužen Luka Goletić trio. Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku uručio je zahvalnice dugogodišnjim suradnicima koji su kroz desetljeća sudjelovali u stvaranju časopisa Dubrovnik: Katici Vidojević, Sandri Rossetti-Bazdan, Davoru Mojašu, Slavici Stojan, Rini Kralj Brassard, Ivanu Viđenu, Marieli Marković, Antunu Česku, Draženu Tončiću (Naklada Durieux) i Luki Gusiću.

Drugi dan festivala otvoren je predstavljanjem slikovnice Dundo Maroje i rime u Rimu, u izdanju Doma Marina Držića. Ravnatelj Nikša Matić istaknuo je kako je riječ o mostu između dječjeg svijeta i Držićeve renesansne komedije, dok su autorica stihova Valerija Jurjević i ilustratorica Anita Celić Cella kroz rimu i crtež približile djeci duh 16. stoljeća i duh igre koji prožima Držićev opus.

Slijedio je program Poetsko podne, u kojem su dubrovački srednjoškolci, pod mentorstvom prof. Mirjane Žeravice, interpretirali pjesme hrvatskih i svjetskih autora. Sudjelovali su učenici Gimnazije Dubrovnik, Dubrovačke privatne gimnazije i Biskupijske klasične gimnazije Ruđer Bošković, potvrdivši da književnost i danas može biti prostor izražavanja mladih, a festival mjesto njihova prvog javnog nastupa.

Popodnevni program donio je spoj književne baštine i suvremenog pjesništva. Ogranak MH u Skradinu predstavio je knjigu Upravljanje obitelji dubrovačkog renesansnog mislioca Nikole Gučetića, kapitalno djelo hrvatske renesansne misli koje je predstavio Marinko Šišak uz Ivicu Martinovića i Slavicu Stojan. Potom je Ogranak MH u Blatu predstavio zbirku Pejzaž moje duše autorice Milenke Sardelić, o kojoj su govorili Rade Kaštropil, Franciska Jurišić Bačić i Tončica Farac.

Drugi dan festivala zaključen je tribinom Kako sačuvati kritičko i kreativno mišljenje u eri umjetne inteligencije?, održanom u Love Baru. Sudionici su bili Marjan Žitnik, IT stručnjak i osnivač Maritimo Recyclinga, Tomislav Franušić, ravnatelj Dubrovačke privatne gimnazije, Jelena Bupić, psihologinja na Sveučilištu u Dubrovniku, i Hrvoje Barbir Barba, autor romana Krave na ledu. Razgovor, koji je moderirala Ivana Grkeš Tošović, otvorio je niz pitanja o utjecaju umjetne inteligencije na obrazovanje, mišljenje i umjetnost. Zaključak tribine bio je da tehnologija može biti saveznik, ali nikada zamjena za ljudsku svijest i empatiju – a kritičko mišljenje ostaje ključni alat suvremenog čovjeka.

Treći dan festivala, Grad od riječi feat. URBACT, pretvorio je prostore TUP-a i Love bara u živo središte kulture i zajedništva. Cjelodnevni program obuhvatio je razmjenu knjiga, Art & Crafts & Books & Vinyl sajam, radionice za djecu i mlade, kulturne razgovore i književne susrete. Sajam je okupio brojne lokalne umjetnike i udruge: Udrugu Dubrovnik 33/45, OMH Dubrovnik, Društvo dubrovačkih pisaca, Art radionicu Lazareti, Jelu Kusić, Jelenu Feregju, Andreu Vukoju Prce, Klaru Knego, Maju Rilović Koprivec, Ivanu Knego i Pavicu Nobilo.

Program za djecu u Centru za djecu, mlade i obitelj uključivao je radionice Roberta Kralja i Marte Baće te radionice pisanja Tajane Ivanković Martić. Kroz kreativne igre i reciklažu materijala, djeca su učila o jeziku, ekologiji i vrijednosti stvaranja.

U programu za odrasle, predstavljan je novi broj časopisa Dubrovnik uz Davora Mojaša, Ivana Viđena i Marielu Marković. U fokusu su bile obljetnice Ignjata Đurđevića, tematski blok o dubrovačkoj baštini te suvremena poezija autorica okupljenih u prilogu Jugom osnažene. Razgovor je potvrdio da časopis, i nakon sedam desetljeća, ostaje prostor susreta tradicije i suvremenosti, te trajni podsjetnik na važnost riječi u oblikovanju kulturnog identiteta.

Uslijedili su Dubrovački kulturni razgovori, na kojima su sudjelovali Davor Mojaš (Teatar Lero), Boris Njavro (Društvo dubrovačkih pisaca), Petra Marčinko (Art radionica Lazareti), Tajana Ivanković Martić (Udruga Govorimo dubrovački), Andrea Bagarić (Dubrovnik Film Festival), Ante Đurković (Kazališna družina Kolarin) i Krešimir Glavinić (Muzej crvene povijesti). Rasprava je istaknula izazove nezavisne scene, važnost očuvanja jezika i potrebu za suradnjom između institucija i inicijativa koje oblikuju kulturni život grada.

Popodnevni dio programa bio je posvećen ograncima Matice hrvatske: Marija Tomić Veraja iz Ogranka u Metkoviću predstavila je Leksikon župnika Neretvanskog dekanata, a Ogranak u Boki kotorskoj knjigu Na granici mora i neba autora Željka Brguljana, u razgovoru s povjesničarem umjetnosti Ivanom Viđenom. Izdanje, dvojezično na hrvatskom i engleskom jeziku, donosi pregled maritimnog slikarstva i zavjetnih darova bokeljskih pomoraca, potvrđujući trajnu kulturnu povezanost dviju obala Jadrana.

Književni program zaokružen je predstavljanjem romana Skriveni u tišinama splitskog autora Bartula Vlahovića (Naklada Fragment), koji je s autoricom Danijelom Crljen razgovarao o književnosti, introspekciji i izazovima suvremenog pisanja izvan metropolitanskog središta. Večer je zaključena književnim kvizom u suradnji s Dub Pubom, u ozračju zajedništva i književne igre.

Festival su podržali Grad Dubrovnik, Centar za djecu, mlade i obitelj Dubrovnik, TUP, DURA i Love Bar. Sajam je održan u sklopu projekta RECUP – Reinventing Culture in Urban Places, u okviru programa URBACT IV 2021.–2027., kojim se revitaliziraju gradski kulturni prostori Europe i potiče dijalog između umjetnosti, zajednice i održivog razvoja.

Ovogodišnji Grad od riječi još je jednom potvrdio kako je Dubrovnik više od kulise – on je živi organizam kulture, prostor gdje se prošlost i sadašnjost susreću u dijalogu, a riječ ostaje temelj identiteta i pokretač zajedništva.

Andrea Oberan