Predavanje „Živija san u pet mista, a nisan se maka iz kuće“ autora Ive Oreškovića

Predavanje „Živija san u pet mista, a nisan se maka iz kuće“ nastalo je prije svega na temelju arhivističke obrade i sređivanja arhivskoga gradiva u pismohrani Grada Ploča i historiografskog znanstvenog valoriziranja spisa, fondova i zbirki, koji svjedoče o promjenama imena grada Ploča, od za sada najstarije poznatog spomena grada 6. studenoga 1387., iz vremena Dubrovačke Republike, do danas.

Davanje gradu imena Aleksandrovo u vrijeme Kraljevine SHS tj. Jugoslavije  u čast kralja Aleksandra I. Karađorđevića bilo je tek dio nastojanja onih snaga u Bosni i Hercegovini, koje su se borile za početak izgradnje luke na ušću Neretve zbog svojih vlastitih gospodarskih interesa. U tome su i uspjeli te je došlo do početka urbanističkog planiranja, koje je prekinuto Drugim svjetskim ratom.  

Talijanski fašistički ekspanzionisti (Italia Irredenta) rabe i nameću ime Porto Tolero (tal: luka za prekrcaj) što je ona u naravi tada i bila, i to sklepana za pljačku i prijevoz sirovina iz Bosne u Italiju. Bio je to dio sustavne politike fašističke Italije koja nije pobijala hrvatstvo tek običnim mjerama od zgode do zgode, već je to činila jedinstvenim planom, posežući i za mjestima na formalnom teritoriju NDH. Mjesta i sela, brda i doline, kako je naglasio dr. Orešković, nijeme su i bespomoćne; one se ne mogu buniti i neće zadati nikakvog represivnog posla, te je fašistički okupator nemilosrdno vršio prekrštavanja svih naših toponima, kao da su Talijani ovdje živjeli stoljećima, a ne isključivo mi Hrvati.

Nakon protjerivanja talijanskih fašista gradu se vraća staro ime Ploča, ali vrlo brzo je opet došlo do nove promjene. Davanje imena gradu Kardeljevo u čast jugoslavenskog komunističkog lidera, Slovenca Edvarda Kardelja, u dva navrata, bio je ekonomski i politički potez pločanskih komunista u nastojanjima da zaštite razvoj grada od prepreka koje su pred njega postavljale druge lučke sredine, posebice Split i Rijeka. 

Orešković se posebno osvrnuo na prvo preimenovanje grada iz 1952. godine, a koje je bilo uzrokovano postavljanjem jednog utjecajnog Splićanina na  mjesto saveznog ministra prometa i pomorstva. Naime, taj tada vrlo utjecajni komunist i general Vicko Krstulović, bio je strastveni zagovaratelj željezničkog povezivanja Luke Split sa neposrednim zaleđem u BiH, i to kroz tunelsku infrastrukturu, a tom bi realizacijom luka Ploče svakako izgubila svoj ekonomski smisao. Odgovarajući na ovakvu neposrednu opasnost vlastitom razvoju i zaštiti starog i prirodnog trgovačkog pravca kanjonom Neretve, Pločani su se dosjetili dati ime novom gradu po Edvardu Kardelju, Slovencu, tada puno važnijem komunističkom vlastodršcu i od samog generala Vicka Krstulovića. Koliko je to bilo uspješno svjedoči ubrzani razvoj samog grada kao i višestruko povećanje prometa kroz samu Luku Ploče.     

Na kraju svog vrlo živog, interesantnog i slajdovima popraćenog izlaganja, Ivo Orešković naglasio je da se zaključkom Skupštine općine Kardeljevo 9. kolovoza 1990. gradu konačno vratilo staro ime grada, Ploče, plural izvornog imena Ploča. 

Hrvoje Barbir Barba