13 arhitektonskih razgovora

U namjeri, da se slojevita problematika čovjeka u prostoru kompleksnije zahvati na stranicama arhitektonskoga glasila , koje i samim svojim nazivom „Čovjek i prostor“ upućuje na takav pristup, kod razrade poželjnih rubrika u tom časopisu , na početku redizajnirane  serije tog časopisa 1978. god. otvorili smo i rubriku „RAZGOVOR“.

Svaki od sudionika razgovora bio je u prilici da iznese neka svoja bitna iskustva s kreiranjem prostora, pa je poneki kredo arhitektonskog pristupa, prema izboru glavnog urednika poslužio i za naslov pojedinog razgovora. Budući da se u tim izjašnjavanjima zrcale cjeloživotna iskustva arhitekta u ophođenju s prostorom , uvjeren sam , da ovi razgovori , vođeni krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina prošlog stoljeća, nisu uopće zastarjeli, kao što nije zastarjelo ni Vitruvijevih „De architectura libri decem“ , napisanih pred dvije tisuće godina.

Treba imati na umu, da su se u ovoj rubrici pojavili i „dalekometni“ autori, koji su igrali bitne arhitektonske uloge u pojedinim razdobljima i pojedinim prostorima: Stjepan Planić  (međuratna zagrebačka arhitektura), Igor Emili ( poslijeratna riječka arhitektura ), Zdenko Kolacio ( poslijeratni zagrebački urbanizam ), Juraj Neidhardt ( sarajevska međuratna arhitektura ) , Neven Šegvić ( zagrebačka arhitektonska škola ), Božidar Rašica ( arhitektonska, scenska i likovna modernost ), Boris Magaš ( splitska i riječka faza oprostorenja teorijskih pristupa ).

Tome dodajem i arhitekte „kraćeg dometa“ , ali ne manje karizmatičnosti: Radovan Horvat ( praktičar u nastupajućoj trgovačkoj arhitekturi ), Sena Sekulić-Gvozdanović  (arhitektonska edukacija i baštinjena  arhitektura), Branko Hrs ( pročišćena sisačka arhitektura na kraju Moderne ), Damir Perinić ( ravnopravni udio u francuskoj Postmodernoj ), Vojtjeh Delfin (  arhitektonska publicistika , kreator ideje hidroida ).

U pregršti iznesenih pogleda na kompleksnost arhitektonskog djelovanja , na čitatelju je, da u ponekom odgovoru nasluti bogatstvo otvorenih višeslojnih pitanja i za sebe izdvoji iskrslo skriveno zrnce arhitektonske mudrosti, nekiput cvebu, a ponekad i biser.                       

Davor Salopek, iz proslova autora knjige

Knjiga je dobila:
1. Nagradu „Neven Šegvić“ UHA-a za publicistički, kritički, znanstveno-istraživački i teorijski rad na području arhitekture za 2017.
2. Zlatnu povelju Matice hrvatske 2018.