Predavanje je organizirala Katedra za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju Odsjeka za hrvatski jezik i književnost pri Filozofskome fakultetu u Osijeku, i to u suradnji s Odjelom za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.
U četvrtak 12. siječnja 2017. na Filozofskome je fakultetu u Osijeku gostujuće predavanje pod nazivom Putovima Sv. Martina – kult sveca u kontekstu hrvatske glagoljaške baštine održala prof. dr. sc. Antonija Zaradija Kiš. Gošću predavačicu predstavila organizatorica aktivnosti prof. dr. sc. Milica Lukić, voditeljica Katedre za hrvatsku jezičnu povijest i hrvatsku dijalektologiju i voditeljica Odjela za hrvatski jezik Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.
Predavanje o hrvatskoj svetomartinskoj baštini i njezinu glagoljaškome karakteru započela je slikovitim opisom životnoga puta Sv. Martina. Upisan u temelje benediktinske kulture, kult Sv. Martina proširio se diljem zapadne Europe kao prepoznatljiva kulturna vrijednost njezinih naroda izražena ponajprije u oblicima nematerijalnoga, duhovnoga stvaralaštva – jeziku, književnome izričaju, liturgijskoj i pučkoj svetkovini te folklornim običajima i tradicionalnim pučkim vrednotama. Martinska svetišta, s druge strane, predstavljaju materijalnu martinsku baštinu koja iz duhovne proizlazi. Kult Sv. Martina, zaštitnika Francuske, u 10. stoljeću doživio je procvat u zemljama središnje Europe. Više od dvjesto martinskih svetišta podignutih na hrvatskome kulturnom prostru od 6. do 21. stoljeća najbolji su pokazatelj raznolikosti i slojevitosti martinskoga kulturnog dobra u nas. Zainteresirani su slušatelji u središnjemu dijelu predavanja mogli čuti izražajno pročitane dijelove iz legende o životu Sv. Martina koju čuvaju sanktorali čak šest hrvatskoglagoljskih brevijara iz 14. i 15. stoljeća. Himan sv. Martinu iz Ljubljanskoga/Beramskoga brevijara predavačica je potom predstavila kao prethodnicu pučkoga stvaranja tradicijske martinske književne kulture sve da bi, nakon prikaza martinske likovnosti na glagoljaškome prostoru u koji se, s punim pravom, upisuje i Slavonija, predavanje zaključila određivanjem mjesta i važnosti hrvatske martinske (glagoljaške) tradicije u europskim okvirima. U tome je smislu neizostavno djelovanje Kulturnoga centra Sv. Martin – Hrvatska, ogranka Europskoga kulturnog centra sv. Martin iz Toursa, koji već deset godina pod budnim okom prof. dr. sc. Antonije Zaradije Kiš, cijenjene svetomartinske znanstvenice i zaštitnice, njegove utemeljiteljice, vrijedno radi na revalorizaciji i promoviranju tradicije Sv. Martina na hrvatskim prostorima.
❌
◀
▶
Danijel Hrgić