Ogranak Matice hrvatske u Osijeku - izvješća

5. Međunarodna ljetna škola hrvatskog jezika i kulture Faust Vrančić na Prviću

Međunarodna ljetna škola hrvatskoga jezika i kulture Faust Vrančić u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Osijeku održana je potkraj lipnja peti put na otoku Prviću u samostanu Gospe od Milosti u Prvić Luci uz gostoprimstvo don Bože Škembera, tajnika škole, i voditeljstvo Ružice Pšihistal. Tematski je okvir škole bila hrvatska kulturna baština. 

Srednjoškolci iz Orašja, Vukovara i Osijeka upoznali su znanstvenu kulturnu baštinu na osnovi djela hrvatskih velikana Fausta Vrančića i Marina Getaldića u zanimljivim i poticajnim predavanjima Marijane Borić, a bisere hrvatske prirodne i kulturne baštine mogli su vidjeti kroz autorski objektiv fotografa i snimatelja Šime Strikomana, koji je uza svaku fotografiju ispripovijedao i malu priču koja je pratila dramaturške pripreme i tijek snimanja.


Sudionici Ljetne škole hrvatskog jezika i kulture na predstavi Kako je nastala bura

Izumi Fausta Vrančića, kao stalna tema škole koja nosi njegovo ime jer se odvija na njegovu otoku, bili su inspirativno polazište za makete padobrana, visećeg i metalnog mosta koji su polaznici sačinili u tehničkoj radionici pod vodstvom Ksenije Kralj. Kako izgleda ljetnikovac Vrančića, danas u posjedu obitelji Draganić-Vrančić, polaznici su vidjeli u šetnji otokom na terenskom predavanju Nevena Skroze, koje je započelo u crkvi sv. Jelene Križarice poznatoj po drvenom oltaru sv. Roka, bogato ukrašenu baroknim ornamentima. Na tom su predavanju mogli čuti sve što je najvažnije za lokalnu povijest i doznati kako se na otoku Prviću misna slavlja još odvijaju uz pučko glagoljaško pjevanje. Glagoljsku baštinu, posebnu važnu za samostan Gospe od Milosti u Prvić Luci osnovan zaslugom franjevaca trećoredaca („fratara glagoljaša“), učenici su uvježbavali u glagoljskoj radionici koju ju vodio Ivica Vigato ispisavši za završnu svečanost na velikoj bijeloj plahti kurzivnom glagoljicom nazive za vjetrove, a taj je slikovni prikaz Ruže vjetrova poslužio kao kulisa za predstavu Kako je nastala bura.


U okviru Škole održane su brojne radionice

Priča o mladoj i vrlo lijepoj, ali oholoj djevojci Buri i njezinim uzdasima od kojih je nastao snažan i hladan vjetar prema usmenoj predaji zapisanoj u Zoranićevim Planinama poslužila je kao predložak za dramaturško-scensku obradu uz stručno vodstvo Teodore Vigato. Bura je bila i realna pratilja škole te ohladila more, ali ne i oduševljenje polaznika za predviđene izletničke programske sadržaje, kao što je obilazak Šibenika i pješački uspon po oštru kamenju do vrha nenaseljenoga otoka Tijata i visokoga željeznog križa podignuta 1933. u znak Svete godine kao dar prvićkih seljaka, ribara i mornara. O tajni toga zavjetnog križa i drugim lokalnim predajama te životnoj svakodnevici na otoku pripovijedali su kazivači na folklorističkoj radionici koju je vodila Ružica Pšihistal uz pomoć Ljubice Nedić, a polaznici su brižno snimili, potom i transkribirali razgovor i razvrstali građu prema tematskom i žanrovskom ključu.

Pregršt edukativnih i zabavnih sadržaja priredile su za jezičnu radionicu i radionicu medijske pismenosti Đurđa Varzić-Pavković i Vesna Karaula. Književnu baštinu polaznici su upoznali razgledavanjem Memorijalne sobe Vesne Parun na obližnjem otoku Zlarinu, glasovitom po tradiciji koralja, u što su se mogli uvjeriti posjetom Muzeja koralja. Kako nastaje pjesma, doznali su na predavanju književnika Vlatka Majića u samostanskoj knjižnici, a koliko je duga jedna priča pokazali su članovi Kazališta lutaka Zadar vještom scenskom igrom na trgu ispred samostana. Osmodnevni program ljetne škole bio je prekratak za sve bogatstvo hrvatske kulturne baštine. Ona uostalom ne bi stala ni u cijelu Europsku godinu kulturne baštine ni u jedan edukativni program, ali polaznici su zacijelo naučiti kako je razumjeti, štititi i slaviti te iznad svega kako je vlastitim kreacijama uvijek iznova prisvajati. To su i trajni i nemjerljivi ishodi ovogodišnje Matičine ljetne škole hrvatskoga jezika i kulture.

(Ljubica Nedić)

Izvor: Vijenac br. 635



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva