Predstavljanje knjige „Bojni brodovi, uspon i nestanak“ i predavanje autora Branka Belamarića

OGRANAK MATICE HRVATSKE U OPATIJI

poziva Vas na

predstavljanje knjige
Bojni brodovi, uspon i nestanak

i istoimeno predavanje autora Branka Belamarića

Petak, 17. travnja 2026. godine u 18 sati.
Auditorij Ville Antonio, Vladimira Nazora 2, Opatija

Bojni brodovi su od samih početaka, otprilike od 1650. godine, predstavljali najmoćnije oružje vodećih svjetskih zemalja. U njihovu razvoju i rasponu, od drvenih jedrenjaka, oklopnjača, dreadnoughta,  krstaša i bojnih brodova primjenjivana su sva tada dostupna znanstvena i tehnička dostignuća. Desetljećima su predstavljali ključni čimbenik u diplomaciji i u ratnoj strategiji. Sve intenzivnija utrka u izgradnji bojnih brodova započela je krajem 19. stoljeća, a vrhunac je doživjela uoči Drugoga svjetskog rata. Uz najbolja borbena svojstva od svih ostalih ratnih brodova, kao vatrena moć, brzina i velik doplov bojni brodovi imali su i najbolja obrambena svojstva. U važnim pomorskim operacijama bili su glavna udarna jezgra sustava i prihvatna snaga svim ostalim dijelovima flote. U združenim flotnim operacijama predstavljali su glavnu zaštitu nosačima zrakoplova, dok su u sukobima flota predstavljali stožer borbenih djelovanja uz potporu lakših brodova poput krstarica i razarača. Razvoj bojnih brodova potaknuo je inovacije u pomorskoj tehnologiji, s širim civilnim primjenama i poticanjem općeg tehnološkog napretka. Već krajem Drugog svjetskog rata razvojem raketne tehnologije, tri  najvažnije značajke bojnih brodova: topništvo, oklop i brzina postaju sasvim bespredmetne tako da su njihovu stožernu ulogu u potpunosti preuzeli nosači zrakoplova. Ubrzo se to dogodilo i klasičnim krstaricama: njihovu su ulogu preuzele fregate, korvete i razarači, opremljeni raketnim naoružanjem, a današnje topništvo, bez ikakvog oklopa, svedeno je na najmanje kalibre.