Novi broj MURTERSKOG GODIŠNJAKA

S identitetom kao središnjom temom novoga dvobroja Murterskog godišnjaka, Ogranak Matice hrvatske u Murteru održava kontinuitet izdavanja toga vrlo vrijedna almanaha povijesti otoka.

Razloge izbora teme objasnio je urednik Slobodan Skračić: „Identitet daje smisao životu, a kako živimo u vremenu u kome je smisao života pomućen, dok se svi putokazi gube, pitanje identiteta je pitanje našega vremena“ te dalje nastavlja: „To također znači da živimo u vremenu koje narušava i šteti identitetu i zato imamo potrebu o njemu govoriti. Ta šteta se najviše očituje u rastu pretjeranog individualizma i zablude da čovjeku nije više potrebna nikakva zajednica.“

Izd. OMH u Murteru, 2015.

Prvi dio čine znanstveni prilozi Miljenka Mitrova o murterskom govoru s frazeološkimcorpus separatum mjesta Murter. Vladimir Skračić pripremio je dodatak tom korpusu, dok se Ivana Škevin s Odjela za talijanistiku Sveučilišta u Zadru bavila leksičkim sličnostima i razlikama između dvaju otočnih govora (Betine i Murtera) i tipologijom leksičkih, semantičkih i kulturoloških interferencija između mletačkih idioma i hrvatskih-čakavskih govora.

Osim jezika, važan su dio identiteta neke zajednice i spoznaje o njihovoj povijesti i običajima, među kojima su i one o tradicijskoj odjeći i nazivima dijelova te odjeće kojom se u Godišnjaku bavio Ivo Nadov Juraga. Njegov etnografski prilog u dva dijela temeljen je na istraživanju murterske narodne nošnje u prvoj polovici 20. stoljeća te je nastavak ranije objavljena članka Murter u prvoj polovici XX. stoljeća – tradicijski život i običaji. Nadov Juraga popisao je i opisao murtersku odjeću toga vremena te je zatim usporedio s nošnjama Sjeverne Dalmacije (otoci, priobalje i zaobalje) uz slikovne priloge.

Lovorka Čoralić iz Hrvatskog instituta za povijest prinos proučavanju murterske povijesti dala je radom Murterini u mletačkim kopnenim i mornaričkim postrojbama (18. stoljeće), pri čemu etnik Murterin označuje stanovnika otoka, a ne samo žitelja istoimena mjesta.

Osim znanstvenih radova, Godišnjak donosi i vrijedne književne priloge proze Tanje Skračić, Anite Tandarić, Daniele Bašić, igrokaz Zaboravljeni anđeli Ane Vodopija te poeziju Lovre Skračića i Katarine Turčinov.

Za lokalnu zajednicu važni su i literarni prinosi učenika murterske osnovne škole. Murter, koji je nekada bio pretežno ribarsko naselje, danas se sve više okreće turizmu, no tradicija ribarenja i dalje je vrlo jaka. Kada djeca pišu o svom slobodnom vremenu tijekom ljetnih praznika, ribarenju i putovanjima po otoku, u njihovim se radovima čuva lokalni govor, nazivi za pojedine dijelove broda, riba, imena mjesta i mještana. Time je uloga lokalne zajednice u očuvanju identiteta zaokružena i ispunjena – od najmlađih za koje kažemo da na njima svijet ostaje, do najstarijih od kojih valja učiti pri čemu su leksik i onomastika važni elementi, ali i i odrazi identiteta neke zajednice.

(Jelena Gazivoda)

Izvor: Vijenac, br. 572