Predstavljanje Splitskog evanđelistara (“Evangelistarium spalatense”)

Evanđelistar je liturgijska knjiga te su ga autori prije svega prostudirali s liturgijskog aspekta. Također ima višestruki značaj: kulturni, znanstveni, liturgijski, književni, povijesni, duhovni. Budući da njegov sadržaj čine evanđeoske perikope, istražili su ga i s biblijskog aspekta.

Splitski evanđelistar ima 120 listova. Nastao je u XII. stoljeću. Za studij evanđelistara najvažnije discipline su liturgika i biblika. Katedrala ima svoja liturgijska žarišta, kipove, slike i razne druge ukrase, ali jedan od najvažnijih je evanđelistar. On je biser ambona, mjesta s kojega se naviješta Riječ. Njega se u procesiji uzdignuto nosi, zato i jest svečano ukoričen, kadi ga se i jedino se njemu, kao i oltaru, iskazuje počast poljupcem. Za kritičko izdanje jednoga srednjovjekovnog kodeksa, osim dobra poznavanja paleografije i latinskog jezika, potrebno je i mnogo strpljenja i koncentracije.

Bez kritičkog izdanja liturgijskih knjiga bilo bi nemoguće studirati liturgijske izvore, njihovu povijest i teologiju. Kritičko izdanje Splitskog evanđelistara velik je doprinos liturgijskoj znanosti, kršćanskoj duhovnosti i umjetnosti, ali i kulturi grada Splita, koja se dobrim dijelom nadahnjivala i oblikovala upravo evanđeljem.

 Opsežnu studiju o njemu su na hrvatskom i engleskom jeziku napisali profesori splitskog Katoličkog bogoslovnog fakulteta, liturgičar dr. fra Domagoj Volarević i bibličar dr. fra Domagoj Runje, urednik izdanja je povjesničar dr. don Josip Dukić.

Predstavljači su objasnili njegovo porijeklo,vrijeme i mjesto nastanka,te posebnosti u svetačkim slavljima (nazivnik).

“Autori su napravili kritičko izdanje cijelog kodeksa 625 C, tako da su sve kratice razriješene. Kodeks je pisan srednjovjekovnim latinskim jezikom, a za ovo kritičko izdanje autori su izabrali klasični latinski. Biblijski tekst Splitskog evanđelistara vrlo je sličan tekstu Vulgata Clementina, uz minimalne razlike. Autori su ispravili gramatičke pogreške u tekstu i zabilježili ih u kritičkom aparatu. Kritičko izdanje kodeksa 625 C podijeljeno je u četiri dijela: Uvodna studija, studija o jeziku Vulgate u 12. stoljeću, uvodne napomene i Textus Receptus”,rekao je dr. Pezer.

Urednik izdanja, povjesničar dr. don Josip Dukić je naglasio da biskupske i samostanske riznice, arhivi i knjižnice sadrže bogatstvo koje treba iznijeti pred javnost stručnim višejezičnim izdanjima. Upravo je to zadatak nakladnika Centara za epigrafička, paleografska i povijesno-teološka istraživanja Don Frane Bulić, te stručnjaka s KBF-a i Sveučilišta u Splitu. Također je naglasio važnost vrijedne srednjovjekovne građe koja je slabo istražena.

“Do ovog trenutka Centar je objavio pet knjiga – izvora, a pokrenuli smo i deset izdavačkih nizova. S ovom knjigom smo započeli s izdavačkim nizom ‘Liturgijski kodeksi srednje Dalmacije’. Također, pokrenuli smo i izdavački niz ‘Turski izvori u srednjoj Dalmaciji’ jer u franjevačkim samostanima i brojnim arhivima postoje vrijedni dokumenti iz naše povijesti koji se posebno tiču Poljičke kneževine”, kako je rekao  Dukić.

Autor fra Domagoj Volarević je zahvalio Bogu na daru strpljivosti te ljudima koji su pomogli da ovo djelo ugleda svjetlo dana kao i svima koji su večeras u velikom broju došli u Galeriju GKS-a.

“ Ne znamo ime pisara Splitskog evanđelistara, ne znamo tko je ovu knjigu donio u Split iz južne Njemačke gdje je najvjerojatnije nastala te ne znamo tko se brinuo da bude sačuvana. Svim tim anonimnim ljudima, također, želim od srca zahvaliti”, zaključio je Volarević.

Predstavljanje ovoga vrijednog,”monolitnog”, dvovolumnog djela uveličao je i Mješoviti zbor Župe sv. Ilije proroka Metković koralnim napjevima.

Nažalost, zbog bolesti na predstavljanje Splitskog evanđelistara iz 12. st. nisu mogli biti suautor kritičkog izdanja fra Domagoj Runje i prof. dr. sc. Ivan Basić s Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu.Autori su  tako izvadivši Evanđelistar iz vitrine katedralne riznice, obrisali s njega prašinu i kritičkim izdanjem omogućili da zasja u punom sjaju.  Splitski evanđelistar je potvrda da naša povijest ne šuti, ne šuti od 12. stoljeća, a nije šutjela ni prije toga. Vjerujemo da će zacijelo prijeći granice Splita i Hrvatske i naći se u svim većim i važnijim europskim i svjetskim knjižnicama.

"Ponosni na svoju baštinu i prošlost, idemo s Bogom hrabro dalje u budućnost.”,zaključila je predsjednica OMH u Metkoviću Zorana Vekić.

Zorana Vekić