Dani Josipa Kozarca u Lipovljanima

Prije početka ovog 11. znanstveno-stručnog skupa otvorena je izložba fotografija „Šuma okom šumara“ Hrvatskog šumarskog društva, a uslijedilo je uvodno pozdravljanje i obraćanje načelnika Općine Lipovljani Nikole Horvata te Josipa Krajčija, pokretača i moderatora prošlih skupova. Skup je vodio predsjednik organizacijskog odbora Tomislav Lukšić te prof. dr. sc. Ivana Žužul (Filozofski fakultet u Osijeku) i dr. sc. Anica Bilić (HAZU Vinkovci) koja je ujedno i predavačica od prvog skupa pa do danas.

Uslijedila su predavanja profesora i studenata Filozofskog fakulteta iz Osijeka, dipl. ing. šum. Zorana Kahlera iz Hrvatskih šuma te prof. dr. sc. Ivice Tikvića s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Josip Kozarac otvorio je ista demografska i ekonomska pitanja koja su aktualna i danas. Predavači su naglašavali važnost održivog razvoja (potrajnosti), ali i opasnosti od pohlepe, profita i ekocida prisutnih u Kozarčevo vrijeme kao i danas. Predavanja su oživjela i Kozarčeve likove, naročito Tenu čija je ljepota simbolički kapital, a sama Tena je simbol žrtve. O simboličkom kapitalu i patrijarhalnoj ekonomiji moći u djelima Josipa Kozarca govorila doktorandica  Emanuela Herceg. Analizirali su se i ostali ženski likovi s pozicije gospodarske (ne)moći, o čemu je govorila prof. dr. sc. Marica Liović.

Prije početka ovog 11. znanstveno-stručnog skupa otvorena je izložba fotografija „Šuma okom šumara“ Hrvatskog šumarskog društva, a uslijedilo je uvodno pozdravljanje i obraćanje načelnika Općine Lipovljani Nikole Horvata te Josipa Krajčija, pokretača i moderatora prošlih skupova. Skup je vodio predsjednik organizacijskog odbora Tomislav Lukšić te prof. dr. sc. Ivana Žužul (Filozofski fakultet u Osijeku) i dr. sc. Anica Bilić (HAZU Vinkovci) koja je ujedno i predavačica od prvog skupa pa do danas.

Uslijedila su predavanja profesora i studenata Filozofskog fakulteta iz Osijeka, dipl. ing. šum. Zorana Kahlera iz Hrvatskih šuma te prof. dr. sc. Ivice Tikvića s Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Josip Kozarac otvorio je ista demografska i ekonomska pitanja koja su aktualna i danas. Predavači su naglašavali važnost održivog razvoja (potrajnosti), ali i opasnosti od pohlepe, profita i ekocida prisutnih u Kozarčevo vrijeme kao i danas. Predavanja su oživjela i Kozarčeve likove, naročito Tenu čija je ljepota simbolički kapital, a sama Tena je simbol žrtve. O simboličkom kapitalu i patrijarhalnoj ekonomiji moći u djelima Josipa Kozarca govorila doktorandica  Emanuela Herceg. Analizirali su se i ostali ženski likovi s pozicije gospodarske (ne)moći, o čemu je govorila prof. dr. sc. Marica Liović.

Melita Lenička