ZNANSTVENO-STRUČNI SKUP U LIPOVLJANIMA

Povezala ih je rečenica iz Kozarčeve Slavonske šume: „Tko je jedanput bio u toj našoj drevnoj šumi s onim divnim stabarjem, spravnim, čistim i visokim, kao da je saliveno, taj je ne može nikada zaboraviti.“ U radnom predsjedništvu ovogodišnjega znanstveno-stručnog skupa bili su Andreja Đuka, Anica Bilić i Josip Krajči. Skup je organizirala Općina Lipovljani, a doprinos su dali i lokalna Turistička zajednica, Narodna knjižnica i čitaonica Lipovljani, Matica slovačka i Ogranak Matice hrvatske u Lipovljanima.

Znanstveno-stručni skup započeo je sadnjom klona Gupčeve lipe kod Osnovne škole Josipa Kozarca u Lipovljanima, a nastavio se izložbom fotografija Šuma okom šumara, koju je otvorio akademik Igor Anić u ime Hrvatskoga šumarskog društva. U otvaranju izložbe sudjelovali su učenici OŠ Josipa Kozarca, Lipovljani, a svoje su radove izložili i polaznici Dječjeg vrtića Iskrica iz Lipovljana.

U ime organizatora i domaćina sudionike i goste pozdravio je Josip Krajči, predsjednik Organizacijskog odbora znanstveno-stručnog skupa i Nikola Horvat, načelnik Općine Lipovljani. Uvodno su se obratili i Robertina Štajdohar, izaslanica župana Sisačko-moslavačke županije, Domagoj Šejtanović, ravnatelj Parka prirode Lonjsko polje, Damir Miškulin u ime Hrvatskih šuma, Ljiljana Kolenić u ime Filozofskog fakulteta iz Osijeka, Siniša Opić, dekan Učiteljskoga fakulteta iz Zagreba te Josip Margaletić, dekan Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije.

Profesori Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije prezentirali su četiri teme kojima je naglasak bio na borbi protiv bolesti koje napadaju stabla, obnovi šumskog fundusa, utjecaju krupne divljači na rast stabala i utjecaj klimatskih promjena na šume. Slijedila su ih izlaganja studenata Fakulteta šumarstva i drvne industrije koji su referirali o šteti na šumama hrasta lužnjaka, utjecaju elementarnih nepogoda na šume te primjenu modernih tehnologiju u očuvanju šuma od bolesti i propadanja.

Ljiljana Kolenić, profesorica Filozofskog fakulteta u Osijeku u mirovini, održala je predavanje Hrvatski standardni jezik u šumarskim radovima Josipa Kozarca.

Na kraju skupa predstavljena je knjiga Šumarski radovi Josipa Kozarca u izdanju Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Centra za znanstveni rad u Vinkovcima. O knjizi su govorili urednici: Igor Anić i Anica Bilić, koja ističe činjenicu da je Kozarčeva pripovijetka Slavonska šuma objavljena 1888. baš u Vijencu (tada Viencu). Navodi i Kozarčevu rečenicu koja je cenzurirana i tada nije objavljena, a glasi: „Sretan je onaj narod koji zna cijeniti što je šuma.“ Poruka je to i ovogodišnjeg stručnog skupa i replika na prethodna predavanja šumarske struke, koja naglašava klimatske promjene i nužnost odgovorna gospodarenja šumom.

Melita Lenička