Ogranak Matice hrvatske u Kupresu - izvješća

Računalna lingvistika i hrvatski jezik u digitalnom prostoru

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika iz 1967. nastala je u osvit suvremenoga digitalnoga doba koje je u nadolazećim desetljećima dubinski promijenilo naš svijet, uključujući i onaj jezični. Iste je godine sastavljen prvi hrvatski računalni korpus, a godinu dana kasnije prvi je puta u povijesti lingvistike, i to upravo u Zagrebu, uporabljen usporedni računalni korpus u kontrastivno lingvističkim istraživanjima. Razvojem računalne lingvistike i jezičnih tehnologija od polovice 20. stoljeća do danas stvorio se novi prostor za jezikoslovna proučavanja – od novog pogleda na pitanja prikupljanja i obrade hrvatske jezične građe, kontrastivnoga proučavanja različitih jezika do računalne simulacije ljudske komunikacije.

Hrvatski jezik u informacijskom društvu na nove načine sudjeluje u razmjeni znanja, u povezivanju društava i kultura, kao i u zastupljenosti jezičnoga i kulturnoga nasljeđa nekog naroda u svijetu. Kako se jezik mijenja u digitalnom prostoru i kako jezik mijenja digitalni prostor? Koja je uloga i važnost jezičnih tehnologija u očuvanju jezika, njegovu razvoju i opisu? Kako digitalnim očuvanjem jezika čuvamo i vlastito kulturno nasljeđe?

Na ova pitanja odgovore su ponudili sudionici tribine koja je održana u Kupresu u organizaciji Središnjice Matice hrvatske iz Zagreba i Ogranka Matice hrvatske u Kupresu u suradnji s odsjekom za Hrvatski jezik Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Okupljenim slušateljima predavanje su održali Marko Tadić, predstojnik Katedre za algebarsku i računalnu lingvistiku Odsjeka za lingvistiku Filozofskoga fakulteta u Zagrebu te profesorice Ida Raffaelli i Danijela Katunar.

Na samom početku svim prisutnima obratila se predsjednica OMH u Kupresu Ružica Hrnjkaš Živković. Odaziv je bio veći od svih očekivanja te je tribina privukla šaroliku publika zainteresiranu  za ovu temu a u raspravi su aktivno sudjelovali naši "lokalni" profesori, nastavnici i učitelji.

Tema roda kao jezične kategorije koja se u današnje vrijeme neizostavno veže uz rod kao društvenu kategoriju jedno je od živih lingvističkih, ali i socioloških i kulturoloških pitanja. Poznato je da je hrvatsko jezikoslovlje tijekom povijesti bilo osjetljivo, stoga je potrebno da svi puno više truda ulažemo u opstanku hrvatskog jezika, a posebice da motiviramo mlađe naraštaje da se pozabave ovim temama.

OMH u Kupresu

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva