Obnoviteljska skupština Ogranka Matice hrvatske u Kupresu

U ime Predsjedništva Matice hrvatske skupštini su nazočili potpredsjednik MH Damir Zorić i gospodarski tajnik MH Ivica Nuić, a podršku Ogranku MH u Kupresu svojom nazočnošću dali su i ministrica obrazovanja, kulture i športa Hercegbosanske županije Gordana Nakić, potpredsjednik Ogranka MH u Livnu fra Ćiro Lovrić, predsjednica Ogranka MH u Mostaru akademkinja Ljerka Ostojić, kapelan Župe Kupres Jadranko Kurt te ostali prijatelji Kupresa i Matice hrvatske. Skupu se obratio načelnik Kupresa Zdravko Mioč koji je pozdravio nazočne, poželio uspješan rad Skupštini te obećao svekoliku pomoć Ogranku Matice hrvatske u Kupresu. Pozvao je sve nazočne na domjenak koji je Općina, u povodu ovog važnog događaja za Kupres, pripremila u Hotelu Maestral. Damir Zorić, govorio je o ulozi  Matice hrvatske u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i svim zemljama svijeta u kojima žive Hrvati koji žele sačuvati svoj identitet, jezik, običaje i kulturne vrednote.

Potom je predsjednica radnog predsjedništva skupštine Ružica Hrnjkaš Živković prezentirala djelovanje Matice hrvatske na Kupresu kroz povijest. Prisjetila se pripovijedanja naših starih o čitaonicama koje su početkom 20. stoljeća djelovale na Kupresu – jedna u gradu, a druga na Suvom Polju. Kulturni i zabavni  život u to je vrijeme bio vrlo dinamičan. Čitaonica u gradu imala je knjižnicu koja je tada imala 105 registriranih članova.  Imala je tamburaški orkestar, folklornu skupinu koja je sudjelovala na smotri u Parizu i na smotri u Travniku tridesetih godina 20. st. gdje je nastala fotografija djevojke Kupreške  koja se kasnije našla na novčanici od 5000 kuna. U Drugom svjetskom ratu razoren je Kupres materijalno, moralno i demografski. Nestale su čitaonice. Onu na selu u župi Suvo Polje vrijedni narod je obnovio, a ona u gradu nikad nije obnovljena. Ljudi su i dalje živjeli po svojim običajima, njegovali su svoj govor, svoju vjeru, kulturu i običaje, odlazili su na sezonske radove u Slavoniju, kasnije u Sloveniju, Austriju i Njemačku, trudili  se da školuju svoju djecu, da im sagrade kuće, škole, crkve i sve što bi njihovoj djeci učinilo život ljepšim i boljim nego što je njihov bio. Tada je,  krajem šezdesezih i početkom sedamdesetih godina prošlog stoljeća, u Kupresu obnovljena i Matica hrvatska, ali nije dugo potrajalo. Kada je 1972. ugušeno Hrvatsko proljeće, kad je zabranjena Matica hrvatska u Hrvatskoj, tad je zabranjeno djelovanje i Matice hrvatske u Kupresu. Mnogi su tada završili po zatvorima, neki su izbačeni sa fakulteta, a predsjednica Matice u Kupresu, profesorica Zora Markotić, dobila je otkaz u školi i morala je otići iz Kupresa.

Devedesetih godina došlo je do Domovinskog rata kada je Kupres ponovo razoren, kad su sinovi i braća opet ginuli, a stanovništvo prognano. U tim ratnim uvjetima obnovljena je Matica hrvatska u Baškoj Vodi među našim izbjeglicama i braniteljima. Godine 1995. Kupres je slobodan, narod se vraća na zgarišta, čiste se ruševine, slijedi obnova i izgradnja, a onda privatizacija. I dalje se ljudi pridržavaju svojih običaja, i dalje se tiska poneka knjiga, obnavljaju se školske knjižnice, crkve, dom kulture, ali su ljudi sve više posvećeni materijalnom, a sve manje kulturnom stvaralaštvu.

„I evo, došlo je vrijeme da ponovo obnovimo naš Ogranak Matice hrvatske u Kupresu pa ćemo se potruditi da sačuvamo identitet našeg naroda, sjećanja na naše pretke, da sačuvamo sve ono što je naše“, zaključila je Ružica Hrnjkaš Živković, književnica i nastavnica hrvatskog jezika u mirovini, koja je i pokrenula inicijativu za obnavljanje Ogranka, a skupština ju je izabrala za predsjednicu. Za potpredsjednika izabran je Boro Marijan Rebrina, za glavnu tajnicu Marina Vila, a za rizničarku Vesna Jurič. Za članove proširenog predsjedništva izabrane su Ivana Lovrić i Gabrijela Prskalo. U Nadzorni odbor izabrani su, Marija Vila, Mira Jonjić i Andrijana Svalina. Na kraju skupštine nazočne je izvornim pjesmama razveselila izvorna skupina IVANČICE.

Djelovanje Matice hrvatske utkano je u povijest kupreškog kraja, a pred vodstvom i članovima novoobnovljenog Ogranka izazovna su vremena u kojima će i dalje trebati neumorno raditi na očuvanju hrvatskoga jezika, kulture i tradicije.

Ivana Lovrić