Otok Krk u prapovijesti

Izdanje je dobilo Zlatnu povelju Matice hrvatske na Glavnoj skupštini Matice hrvatske 9. svibnja 2026. 

Riječ autora

O otoku Krku napisane su brojne studije različitih znanstvenih disciplina. lako su o njegovoj prapovijesti pisali različiti autori, temeljitijih i sustavnih istraživanja do danas nije bilo. Doduše, neke su prapovijesne gradine na otoku Krku spominjane više puta u različitim člancima i od različitih autora. Posebno je velik problem bilo pronalaženje nekih prapovijesnih gomila o kojima se govorilo, ali se nije znalo za njihovu pravu ubikaciju. Kako se u današnje vrijeme često prodaju građevinski tereni za gradnju kuća ili čak cijelih naselja zbog čega nerijetko nepovratno nestaje vrijedna povijesna građa, odlučio sam se na velik i težak posao pronalaženja novih krčkih prapovijesnih gradina, gomila i nastambi (mošuna). Zbog teško prohodnih terena obraslih šumom i makijom bilo je vrlo teško obići cijeli otok, a to je zasigurno jedan od razloga da su do danas ostale nezabilježene i nepoznate neke prapovijesne gradine, gomile, mošune, ali i neka manja naselja ili manje gradine u napuštenim brdskim prostorima u kojima se nekoć živjelo. Bila mi je stoga neophodna pomoć domaćih ljudi koji poznaju teren. Koristeći dostupnu mi literaturu koja obrađuje prapovijesne i povijesne teme i lokalitete na Velebitu, koji je otoku Krku „priko puta , uvidio sam brojne poveznice među dvama prostorima koji su u prapovijesnim vremenima, kao i kasnije, u srednjem vijeku i u novijim vremenima stalno bili upućeni jedni na druge trgujući raznim poljoprivrednim proizvodima pa sam ih odlučio povezati istraživanjem. U srednjem je vijeku najviše naseljavan bio središnji dio otoka.

Ovom prigodom izražavam zahvalnost svim domaćim ljudima koji su mi na bilo koji način pomagali prilikom terenskoga istraživanja prapovijesti otoka Krka. Bez suglasnosti načelnika svih krčkih općina: Mírele Ahmetović, načelnice Omišlja; Danijela Strčića, načelnika Punta; Roberta Antona Kraljića, načelnika Općine Malinska-Dubašnica; Nevena Komadine, načelnika Dobrinja; Dragana Zahije, načelnika Vrbnika; Tonija Juranića, načelnika Baške i gradonačelnika grada Krka Darija Vasilića koji su osigurali financijska sredstva, ova knjiga ne bi bila napisana. Zahvaljujem se recenzentima ove knjige gospođi prof. dr. sc. Klari Buršić-Matijašić i dr. sc. Smiljanu Gluščeviću čiji su mi savjeti tijekom pisanja bili od iznimne koristi.

Zahvaljujem svim suradnicima na terenu bez čije pomoći ne bih obišao brojna brda, uvale i rtove, kao i od pogleda skrivene gomile, gradine, mošune i lokve diljem otoka Krka. Bez pomoći ljudi koji izvrsno poznaju prostor kao što su Branko Jud, Robert Anton i Emanuel Kraljić iz Malinske, Domagoj Gršković iz Vrbnika, Pero Kopanica iz grada Krka, Dražen Purić iz Dobrinja, Nikola Dujmović iz Omišlja, Rudi Košić iz Kornića, Kristijan Linardić iz Linardića, Vinko Maru-lić i Nenad StJadany iz Baške, Aron Frankić iz Raba i don Božidar Volarić župnik iz Lopara, ovo bi istraživanje bilo znatno teže i ne tako sveobuhvatno. Veliko hvala i mojim prijateljima Šimi Šugaru i Anti Dabu i Sandru Šupraha te Slavici Franju Mauroviću koji su bili moji česti pratioci. Zahvaljujem se svim članovima moje obitelji, a posebno unuku Matiji na tehničkoj pomoći i ženi Niki na razumijevanju.

Ivo Oštarić