Dani Bulcsúa Lászlóa

Ogranak Matice hrvatske u Križevcima i Hrvatsko filološko društvo
priređuju

2. Dane Bulcsúa Lászlóa

Program:

9.30 Gradsko groblje u Križevcima
❖ polaganje cvijeća na grob profesora Lászlóa

10.00 Multimedijska dvorana Gradske knjižnice „Franjo Marković”
Križevci, Trg sv. Florijana 14
❖ pozdravne riječi (Renata Husinec, Bojan Marotti, Anita Skelin Horvat)
❖ otvaranje skupa dodjelom nagrade za filologiju „Bulcsú László”
❖ predstavljanje digitalnoga izdanja zbornika radova s prvoga skupa, održanoga 6. listopada 2017. u Križevcima
❖ izlaganje Zorislava Šojata na temu Što su nam namrli velikani hrvatskoga jezikoznanstva Radoslav Katičić i Bulcsú László

** Čakovec
❖ odlazak u Čakovec i otkrivanje spomen-ploče na rodnoj kući profesora Lászlóa
❖ objed u Međimurskoj hiži u Čakovcu

Bulcsú László (Čakovec, 1922. – Čabraji, Križevci, 2016.) bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i informatolog koji je govorio četrdesetak jezika. Po ocu je Mađar, a po majci Hrvat. Bio je poznat kao veliki borac protiv tuđica (posebice anglizama i balkanskih riječi) u hrvatskome jeziku, „hrvatski Šulek naših dana” (S. Babić).
Radio je kao profesor na Filozofskome fakultetu, a predavao je i na sveučilištima u SAD-u. Bavio se matematičkom lingvistikom, bio je jedan od pionira strojnoga prevođenja (pitanje broja u jeziku), na Sveučilištu je zasnovao informatiku u humanističkim disciplinama, među prvima započeo računalno obrađivati (hrvatske) tekstove; u razmjerno malobrojnim radovima iznosi originalna znanstvena gledišta. Bavio se filološkim tumačenjem i jezikoslovnom raščlambom klinopisnih tekstova (asiriologijom) pa je preveo s izvornika niz temeljnih tekstova stare mezopotamske književnosti. Neprocjenjiv je Lászlóv prinos u radu Zagrebačkoga lingvističkoga kruga od njegova osnutka 1956., gdje je sustavno promicao i tumačio najnovije metode u jezikoslovnim istraživanjima.