Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu - izvješća

Četvrt stoljeća djelovanja Matice hrvatske u Klanjcu

Premda se Matica hrvatske u Klanjcu prvi puta spominje još 1881. godine s povjerenikom učiteljem Mirkom Horvatinom, njezino djelovanje u proteklih 145 godina nije bilo kontinuirano, ali o kontinuitetu se može govoriti tek u posljednjih 25 godina što je svečano obilježeno 19. ožujka u Brozovoj zgradi, u prostoru Izložbene dvorane Gradske knjižnice „Antun Mihanović“, na starom gradskom trgu, „pred očima“ nekadašnjeg klanječkog stanovnika Antuna Mihanovića.

Minutom šutnje odana je počast svim preminulim članovima ogranka, među kojima su predsjednik Nikola Benković, potpredsjednik Marijan Pleško i brojni drugi.

Predsjednica Ogranka Marina Krpan Smiljanec vratila se u prošlost prisjetivši se samoga osnutka Matice hrvatske 1842. godine, njezinih zadataka koji su i danas temelj djelovanja Matice, ali i jednog od predsjednika Matice Klanjčanina, Hrvoja Ivekovića i njegovih riječi o ulozi Matice hrvatske.

Nazočne je pozdravio i gradonačelnik Grada Klanjca Zlatko Brlek istaknuvši kako je Klanjec, premda nevelik po broju stanovnika, izuzetan po tome što je tijekom povijesti iznjedrio mnoge ličnosti nacionalnog značaja počevši od Otona Ivekovića (slikara hrvatske povijesti čije jedno djelo se nalazi i u prostoru Matice hrvatske u Zagrebu), Ćirila Metoda Ivekovića (arhitekta, sudionik restauracije zagrebačke katedrale, autor crkve Ćirila i Metoda u Zagrebu), Ive Broza (autora prvoga hrvatskoga pravopisa), Franje Ivekovića (suautor hrvatskoga rječnika s nećakom Ivom Brozom) te brojne druge.

U svom obraćanju, predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, naglasio je značajnu ulogu ogranaka koji čine temelj djelovanja Matice hrvatske čiji zadatak je borba za hrvatski jezik koja je ujedno i borba za očuvanje hrvatskoga identiteta, ali isto tako i svih narječja, a u Hrvatskome zagorju potrebno je njegovati kajkavski izričaj.

 U ovoj svečanoj prigodi predstavljena je i publikacija Ogranak Matice hrvatske u Klanjcu: 25 godina djelovanja autora Nikole Filka i Snježane Horvatin, kao osma po redu publikacija u matičinoj ediciji Iz kulturne baštine u Klanjcu. U ovome djelu dat je pregled mnoštva aktivnosti Ogranka od njezina osnivanja 2000. godine do 2025. godine. Višegodišnji predsjednik Ogranka Nikola Filko prisjetio se brojnih aktivnosti u organizaciji Ogranka: postavljanja Velikoga raspela isusovca, Klanjčanina Marijana Gajšaka koje su dobrovoljnim prilozima omogućila klanječke obitelji kao i izložbe likovnih radova istoga autora, organizacije stručnih i stručno-znanstvenih skupova i brojnih drugih aktivnosti.

Snježana Horvatin je ukratko predstavila svih prethodnih sedam publikacija iz Edicije: Dr. Vjekoslav Homotarić, Stare kajkavske knjige Franjevačkoga samostana, Spomen-ploča Stjepanu Radiću u Razdrtu Tuheljskome, Tajne dokumenata iz tornja klanječke crkve, Slikar Josip Hohnjec, Stare razglednice Klanjca i Silvija Hercigonja: Tuhljanka koja je obilježila hrvatski svijet plesa.

Osim kulturno-umjetničkog programa u izvedbi Dvorskih plesova KUD-a „Antun Mihanović, izložbom su predstavljena sva izdanja i suizdanja Ogranka.

Marina Krpan Smiljanec

slika


Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva