Staro knjižno blago franjevačkog samostana u Klanjcu

Radeći u neposrednoj blizini samostana, članovi Ogranka MH iz Klanjca, odlučili su približiti čitateljima i zainteresiranima dio fonda iz skupine starih rijetkih knjiga, točnije dio građe pisan starim kajkavskim jezikom i pravopisom te su stoga pozvali na suradnju knjižničare iz Ogranka MH u Zaprešiću.

Tako je nastala publikacija Stare kajkavske knjige i rukopisi : Kajkavska rara iz Franjevačkog samostana u Klanjcu, izišla u ediciji Ogranka Matice hrvatske u Klanjcu „Iz kulturne baštine Klanjca i okolice”.

 Publikacija se sastoji od dva dijela: u prvom je prikaz sačuvanih knjiga. Iz njih je posve razvidno da su braća franjevci onih vremena skupljali knjiško blago strogo namjenski – za potrebe širenja Radosne vijesti. Temelj svakoga kršćanskoga naviještanja svakako je Biblija i u samostanu se čuvaju dvije inkunabule na latinskom jeziku te nekoliko kajkavskih evanđelistara i lekcionara, namijenjenih za liturgijske potrebe. Budući da je trebalo tumačiti biblijske tekstove puku koji je jedinu vjersku pouku mogao primiti u obitelji i od dušobrižnika, u ovoj zbirci nalazi se pravo obilje propovjedničke književnosti od 17. do 19. stoljeća, izvornih djela hrvatskih autora, ali i vrsnih prijevoda, među kojima se ističu Cvet sveteh Hilariona Gašparorija, Prodeštva kratka Ivana Muliha, kao i npr., prijevodi Johana Hollanda i J. P. Schilchera. Uz to, ima nekoliko primjeraka pučkih pobožnosti: Srcu Isusovu, sv. Ani, Križnoga puta (Leonardo a Portu Mauritio), čisla (krunice). Sačuvana su i dva primjerka najznamenitije crkvene pjesmarice Cithara octhocorda. Između leksikografskih djela ističu se Belostančev Gazophylacium i Jambrešićev četverojezični Lexicon latinum... gdje na naslovnici uz ime autora stoji Croata Zagoriensi (sjetite se teoretičara koji su vas uvjeravali da tada nije bilo nacionalne svijesti!). U drugom dijelu, donosi se kataložni opis pedesetak djela pisanih kajkavskim jezikom.

 Kako se ove godine napunja 450 godina od izlaska iz tiska prve sačuvane kajkavske knjige, Pergošićeva Decretuma, klanječki i zaprešićki ogranak zajedno su u svečanoj dvorani gradske knjižnice predstavili ovu građu izlaganjem na temu i malom prigodnom izložbom 14. ožujka 2024.  O vrstama sačuvane građe govorila je Anka Ivanjek, o poslovicama iz Gazophylaciuma Mirko Ivanjek, a Ivica Kontent izveo je tri skladbe iz Cithare. Slušajući ove stare tekstove, slušateljstvo se uvjerilo da je to naše „kolektivno nesvjesno”, živa organska veza s kulturom našega porijekla.

Cilj je ovoga događanja upravo to da očuvane dragocijenosti ne budu tek mrtvi kapitali, nego da ih iznova otkrijemo. Također, to je apel svim imateljima baštinskih zbirki da se otvore javnosti, a također i knjižničarskim stručnjacima nek porade na ujednačivanju katalogiziranja i okupljanju svih ustanova čuvarica žive starine.

Anka Ivanjek