Susret Predsjedništva i ogranaka Matice hrvatske iz Karlovačke, Ličko-senjske i Primorsko-goranske županije

Kažu da su zime u Delnicama duge i oštre, u prosjeku traju 106 dana te obiluju snježnim oborinama. Iako smo u Zagrebu već zakoračili u proljeće, u to smo se uvjerili 12. travnja na susretu Predsjedništva i ogranaka Matice hrvatske, kada je taj, grad na najvišoj nadmorskoj visini u Hrvatskoj, zahvatila snježna mećava. U Delnicama su se, naime, okupili predstavnici iz deset ogranaka iz Karlovačke, Ličko-senjske te Primorsko-goranske županije. Domaćin je bio delnički ogranak Matice hrvatske pod vodstvom predsjednice Nives Marjanović, koja je uvodno pozdravila sve prisutne, a susret su uveličali i učenici Osnovne škole Ivana Gorana Kovačića izvedbom prigodnih recitacija na lokalnom delničkom izričaju.

Iz Središnjice Matice hrvatske sudjelovali su predsjednik Stipe Botica, Zorislav Lukić, glavni tajnik, Božidar Petrač, književni tajnik, tajnica Predsjedništva Ana Kranjčić, Ida Hitrec, tajnica za ogranke i Jelena Gazivoda, izvršna urednica Vijenca. Na susretu su sudjelovali predstavnici ogranaka MH s područja Karlovačke županije: Višnja Lipošćak (Ogulin); Bogdan Bošnjak i Zvonimir Stepinac (Ozalj), zatim iz Ličko-senjske županije: Ana Lemić i Miroslav Zdunić (Gospić), Ivo Oštarić i Šime Šugar (Novalja, otok Pag), iz Primorsko-goranske županije Nives Marjanović, Ivana Ćurić, Iva Kezele, Miljenko Gašparac, Danijel Popović, Mira i Zdenko Jurković (Delnice); Ivan Janeš i Ivan Kvesić (Čabar); Ivoslav Ban (Jelenje); Julijan Dobrinić i Želimir Cvitanić (Opatija); Ivan Miškulin (Rijeka); Gordana Mulac i Katarina Mrak (Viškovo) i Željka Lokmer (Mrkopalj).

Srce matičara

Pozdravivši sve nazočne, predsjednik Matice hrvatske Stipe Botica kazao je kako su susreti ogranaka važni jer se prijateljski izmjenjuju mišljenja i iskustva te se osnažuje srce onim što pripada Matici. „Matica bez ljubavi i bez srca ne bi bila Matica“, rekao je predsjednik i zapitao koja to ustanova u našem narodu, osim Katoličke crkve, ima 177 godina postojanja. Naglasio je također primarnu matičarsku ulogu: „Srce ljudi koji su vidjeli da je u svako doba, u svako vrijeme i na svim mjestima važno imati pripadnost kulturi hrvatskoga naroda i osobno učiniti da tu kulturu poštujemo, cijenimo, unapređujemo i predamo onima koji će doći iza nas. To je primarna matičarska uloga.“ Također je naglasio da je Matica hrvatska uspješan model, kazavši kako je bilo modela koji su pokušali biti uspješni, no uspješnost se mjeri ostvarajima.

Kad govorimo o srcu, predsjednik Botica citirao je Blaisea Pascala i njegovu misao o srcu i njegovim razlozima koje razum ne razumije. „Meni se čini da je Matica upravo oko tog ishodišta ljudskog bića, srca, ustanovljena, postoji i živi.“ Ako se promišlja rad i djelovanje Matice, pritom misli i na Središnjicu i ogranke, kazao je kako su oni nedjeljivi i čine jedinstvenu cjelinu.

Glavni tajnik Matice hrvatske Zorislav Lukić iznio je pregled članstva po ograncima, suradnju i predstavljanje aktivnosti u Zagrebu, ali i gostovanja Središnjice u ograncima. Istaknuo je i važnost manifestacija koje se tradicionalno održavaju u ograncima, poput primjerice nagrade za mlade pjesnike Zdravko Pucak ili Mihalićevih dana u OMH u Karlovcu, zatim međunarodnoga književnog natječaja za kratku ljubavnu priču Moje drago serce (OMH u Ozlju). Osim toga, neizmjeran je doprinos koji ogranci imaju u očuvanju lokalnoga govora, pri čemu valja spomenuti OMH u Čabru, na čiji su prijedlog čabarski govori dobili status zaštićenoga kulturnog dobra. Jednako tako u Delnicama se održava Goransko sijelo „Govori moga zavičaja“, koji OMH u Delnicama već 28 godina organizira u suradnji s goranskim osnovnim školama.

Zorislav Lukić također se osvrnuo na bogatu izdavačku djelatnost ogranaka Matice hrvatske, kazavši kako je teško zamišljati hrvatsku kulturu bez ogranaka jer bi ta kultura imala 90 posto sadržaja u Zagrebu. Tajnica za ogranke Ida Hitrec predstavila je zastupljenost ogranaka na stranicama Matice hrvatske te u listu Vijenac.

* * * * * * *

Knjiga Kajkavski govori istočnoga Gorskog kotara Marine Marinković u izdanju Hrvatske sveučilišne naklade i Ogranka Matice hrvatske u Delnicama, nekoliko dana nakon susreta Predsjedništva i ogranaka Matice hrvatske u Delnicama, predstavljena je u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu.

Izd. Hrvatska sveučilišna naklada i OMH u Delnicama, Zagreb, 2018.

O vrijednomu doprinosu hrvatskoj dijalektologiji te očuvanju lokalnoga govora na predstavljanju 16. travnja govorili su dijalektolozi Anita Celinić iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Josip Lisac (Sveučilište u Zadru), Sanja Zubčić (Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci), zatim predsjednica OMH u Delnicama Nives Marjanović te na kraju i sama autorica Marina Marinković. Njezina je knjiga osvojila i posebnu nagradu za publicistiku jubilarne 15. Gorančice, književne nagrade koju tradicionalno dodjeljuje Goranski Novi list uz potporu Primorsko-goranske županije. Posebnu Gorančicu za doprinos proučavanju povijesti i jezika primio je i Ogranak Matice hrvatske iz Čabra za knjigu koju je priredio Dušan Prašelj – Varihe, narodne popijevke iz okolice Čabra (prema zapisima Stjepana Stepanova iz 1950. godine). Nagradu su podijelili sa Srednjom školom Delnice (knjiga Čuvari baštine).

***

Kajkavski Novi zavjet Ivana Ruperta Gusića – potkraj veljače ugledao je svjetlo dana. Za tisak su ga priredili Alojz Jembrih i Zvonimir Kurečić.

Izd. Hrvatsko književno društvo sv. Jeronima i Ogranak Matice hrvatske u Ozlju, Zagreb, 2019.

* * * * * * *

Drugi dio susreta bio je posvećen predstavljanju novih programa ogranaka. Njihovi predstavnici osvrnuli su se na svoje tradicionalne manifestacije i aktivnosti, kao i bogatu izdavačku djelatnost i tako najavili svoje planove za ovu godinu. Govorili su i o izazovima s kojima se susreću u svakodnevnom radu, od nestašice novca do prijava na projekte. Ujedno, susret je bio prilika za upoznavanje s aktivnostima susjednih ogranaka iz okolnih županija, kao i za sklapanje mogućih novih suradnji u bliskoj budućnosti.

Razgranata suradnja

Glavnina ogranaka uspješno surađuje s institucijama u svojim županijama, primjerice, kako je naglasio Ivan Miškulin, OMH u Rijeci ostvaruje izvrsnu suradnju s udrugom studenata kroatistike Idiom s Filozofskoga fakulteta u Rijeci, s kojom su organizirali međunarodne studentske konferencije Kultura, baština i zavičaj (2017) i Tragom starije hrvatske pisane riječi (2018). Za ovu godinu Ana Lemić (OMH u Gospiću) najavila je, uz ostale aktivnosti, koncert na otvorenom o 200. obljetnici rođenja Vatroslava Lisinskog, Ivo Oštrić iz Novalje izdavanje petog rječnika mjesnih govora, a Višnja Lipošćak (OMH Ogulin) izdavanje zavičajne čitanke. Ogranak Matice hrvatske u Ozlju prošle je godine obnovio rad pod vodstvom mladih članova Stjepana Bezjaka, Bogdana Bošnjaka i Zvonimira Stepinca. Oni su predstavili sve aktivnosti, kazavši kako su se uključili u niz projekata, pri čemu su istaknuli suradnju s Hrvatskim književnim društvom sv. Jeronima s kojim su sunakladnici kajkavskog Novog zavjeta Ivana Ruperta Gusića, koji su uredili Alojz Jembrih i Zvonimir Kurečić. Osim natječaja Moje drago serce, surađuju i s autorom stripa Čarobnjak iz Ozlja, Josipom Stupićem. U Jelenju ogranak priprema tradicionalnu priredbu Grobnišćina va sliki i besedi kako bi se očuvalo kulturno stvaralaštvo toga kraja.

Osim radnoga dijela susreta, sudionici su imali priliku posjetiti i Popovićev mlin, u vlasništvu obitelji Mihelčić, kroz čiju se povijest ogleda i povijest Delnica i Gorskoga kotara. Mlin je odigrao važnu gospodarsku ulogu u tom kraju, a izgradnja električnog mlina započela je 1924, s radom je započeo sljedeće godine, dok su Delnice u cijelosti elektrificirane niskonaponskom električnom strujom u studenom 1927.