Ogranak Matice hrvatske u Imotskom - izvješća

IN MEMORIAM Milan Glibota (1950-2024)

U Imotskom je 16. travnja u 74. godini života preminuo Milan Glibota, predsjednik imotskog ogranka Matice hrvatske i plodni publicist koji je ostavio jednu od najdubljih brazda u imotskoj publicistici. 

slika

Milan Glibota rođen je 14. rujna 1950. u Slivnu. Završio je gimnaziju u Imotskom, studirao na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Od studentskih dana proučavao je hrvatsku povijest, osobito Dalmatinske zagore i Imotske krajine, te je o povijesnim temama pisao u časopisima Imotska krajina, Hrvatska obzorja i svim imotskim župnim listovima. Od obnove rada Matice hrvatske početkom 1991. bio je predsjednik  Ogranka Matice hrvatske u Imotskom, pokrenuvši bogatu nakladničku djelatnost s više od stotinu objavljenih naslova. 2000. je dobio nagradu Splitsko-dalmatinske županije za uspješan rad Matice hrvatske u Imotskom.

Napisao je knjige: Imotskom krajinom - putopisi i zemljopisni opisi (1996.), Povijest Donje Neretve i prvi Mletački katastri (2006.), Lovreć (2007.), Narodna nošnja Imotske krajine (suautor Ante Babić, 2009.), Pleme Vukovići - Život i rad dr. fra Roka Vukovića (2010.).

Milan Glibota napisao je još niz drugih priloga i opsežnih predgovora u monografijama Dokumenti o štrajku hrvatskih sveučilištaraca 23. XI. – 3. XII. 1971. (2011.), Junačke narodne pjesme o Petru Mrkonjiću (2017.), Gradska knjižnica „Don Mihovil Pavlinović“ Imotski, 1868. – 2022. (2022.) te knjigama Viktora Grabovca… Priredio je knjige izabranih djela svećenika Josipa Bilića, Ante Cikojevića, Šimuna Milinovića, Petra Kaćića Peke, Josipa Olujića i Ilije Ujevića, kao i pretiske više starih zavičajnih naslova. Člancima je zastupljen i u zbornicima Splitski polihistor Julije Bajamonti (1996.), Dalmatinska zagora: Nepoznata zemlja (2007.), Stradavanja Hrvata u Drugom svjetskom ratu i poraću (2007.) te brojnim drugim publikacijama, brošurama i katalozima. Kao glavni urednik 1992. je pokrenuo godišnjak Imotski zbornik tiskan u tri broja. Obilje njegovih tekstova ostalo je u rukopisu u kućnoj knjižnici koja ima nekoliko tisuća vrijednih i rijetkih knjiga, koje bi blago trebalo što prije kvalitetno zbrinuti kako bi se njime mogli služiti i budući naraštaji.

Mladen Vuković



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva