Znanstveno-stručni skup "Zrin – 730 godina prvog spomena"

Prvi spomen Zrina zabilježen je 13. siječnja 1295., u ispravi bana Stjepana IV. Babonića 1295., u kojoj se spominje tvrdi grad Zrin. U svojih 730 godina postojanja Zrin je prošao kao malo koje hrvatsko mjesto u povijesti. Od prijestolnice slavne hrvatske obitelji, Zrin u kojem je rođen Nikola IV Šubić Zrinski, sigetski junak, do tragedije i partizanskog genocida 1943., raseljavanja njegovih žitelja, konfiskacije njihove imovine i zabrane spomena njihova imena. Šutnja o Zrinu trajala je punih pedeset godina. U kolektivnom pamćenju  Hrvata Banovine, Zrin koji je danas bez stanovnika, pust, ali ne i zaboravljen, postao je simbolom krvavoga  hrvatskoga povijesnoga tijeka. I slavnog tragičnoga.

Uz brojne goste i uzvanike u Zrin su stigli mnogi uglednici hrvatskog kulturnog i javnog života. Skupu je bila nazočna delegacija Grada Szigetvara iz Mađarske. Pozdravne riječi dobrodošlice nazočnima je, u ime organizatora, uputila Klementina Karanović, predsjednica LAG-a Una, koja je uspjela okupiti najeminentnije predavače i znanstvenike koji se bave temom Zrina. Među uzvanicima su bili izaslanik predsjednika Vlade RH i zamjenik župana Mihael Jurić, izaslanik ministrice kulture i medija Vlatko Čakširan, veleposlanik RH u Crnoj Gori Veselko Grubišić, te brojni predstavnici kulturnih, crkvenih i znanstvenih institucija, ali i potomci Zrinjana. Skup je otvorio mons. Vlado Košić koji je između ostaloga rekao: Hrvatska nije jaka ako je jaka u Zagrebu, nego ako je jaka na Uni! 

Uvodna predavanja redom su imali prof.  Hrvoje Kekez, koji je obradio temu: Utvrda Zrin kao moguće prvobitne sjedište srednjovjekovne županije Gora; izv. prof. Vlatka Vukelić govorila je o Partizanskom zauzimanju Zrina 9. rujna 1943.;   Branimir Brgles  obradio je temu Pridjevci i prezimena motivirana onimom Zrin, a gospođa Andreja Šeperac predstavila je projekt Baština Zrinskih – Budućnost Banovine. U drugom dijelu programa  (Zrin u srednjem i ranom novom vijeku) govorili su  Krešimir Regan: Tvrdi grad Zrin – razvoj utvrde kroz prošlost; Josip Smernić, mag. hist.  obradio je temu o Sakralnim  objektima  srednjovjekovnog Zrina;  Matea Jurić Matulić, mag. hist.: Und ist das Stammhaus derer Grafen von Zerin / I to je rodna kuća grofova od Zrina – pad tvrdog grada Zrina 1577. u zrcalu novovjekovnih kroničara;  izv. prof.  Mario Novak govorio je o Bioarheologiji  novovjekovnog (15.-17. st.) stanovništva Zrina: rekonstrukciji zdravlja, prehrane i svakodnevnog života na temelju analize koštanih ostataka. Gost predavač iz Mađarske  József Padányi, prof. zanimljivo je iznio temu Sjećanja na nekadašnju oružarnicu obitelji Zrinski.

Nakon predavanja služena je Sveta misa koju je  predvodio monsinjor Vlado Košić, biskup sisački u koncelebraciji s Markom Cvitkušićem, vikarom Sisačke biskupije, vlč, Darijom Stankovićem, divuškim župnikom, Josipom Jerkovićem, župnikom Hrvatske Dubice te Krešimirom Bulićem, župnikom iz Budaševa. Zajedno se molilo za sve Zrinjane, žrtve partizanskog genocida, ali i za sve branitelje pale za Domovinu.

Slijedio je dio programa u kojem je Ogranak Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici u suradnji sa Družbom Braće Hrvatskoga Zmaja i Hrvatskim šumama, Upravom šuma Sisak organizirao sadnju 110 lipa u spomen na 1100 godina Hrvatskoga Kraljevstva. Svaka lipa za jedno desetljeće hrvatske povijesti. Sadnja lipe na Zrinu inicijativa je Tomislava Dubravca, akademika, člana Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja  i dopredsjednika Hrvatskog kulturnog društva Napredak, znanstvenog savjetnika Hrvatskoga šumarskog instituta Jastrebarsko. Dubravac je osobno donirao dvije lipe koje su klon poznate Gupčeve lipe i proizvod znanstvenog rada Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko. Jedna lipa posađena je u blizini crkve Našašća svetog Križa, a ostale su posađene uz cestu koja vodi k utvrdi Zrinskih. Ovoj prigodi nazočio je Damir Zorić, predsjednik Matice hrvatske, istaknuvši povijesnu važnost Zrina i Zrinskih te junaštvo i žrtvu  koju su Zrinjani podnijeli u obrani hrvatskog nacionalnog identiteta i suverenosti. Ispred Družbe Braće Hrvatskog Zmaja sadnju lipa podržali su svojom nazočnošću Anđelko Vujeva, član meštarskog zbora i Ivica Mihaljević. U ime Hrvatskih šuma Uprave šuma Sisak skupu se obratio Tihomir Pejnović, koji se zahvalio gosp Tomislavu Dubravcu  na velikom zalaganju u realizaciji ovog izuzetnog projekta te istaknuo požrtvovno i nesebično sudjelovanje Josipa Pranjića, upravitelja Šumarije Dvor. Prvu lipu zasadio je Tomislav Dubravac kod crkve Sv. Križa. Gupčevu lipu na putu prema ostatcima utvrde Zrinskih posadio je predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić, a zatim su se sadnji pridružili članovi Družbe Braće Hrvatskog zmaja, članovi Ogranka Matice hrvatske u Hrvatskoj Kostajnici i ostali nazočni.

Program se nastavio zajedničkim ručkom. Planirani obilazak starog grada Zrina uz stručno vodstvo Krešimira Regana, odgođen je zbog iznenadnog snažnog nevremena pa je nastavljen stručni skup  u kojem su predavanja  održali:   Arijana Kolak Bošnjak o  Životu Zrina u 19. stoljeću; Krešimir Galović, dipl. povj. umjetnosti o Arhitektu  Stjepanu  Podhorskom  i obnovi sakralnih objekata; Vladimir Geiger o Partizanskim i komunističkim izvorima i prikazima o uništenju Zrina u rujnu 1943.; Mario Bursik, mag. hist. i Filip Škiljan prezentirali su  Zrin u agrarnoj reformi i kolonizaciji 1946.-1953.,a Jakša Raguž govorio je o Gvozdanskom  u Domovinskom ratu. U završnom dijelu znanstvenoga skupa nastupio je vlč, Darijo Stanković koji je govorio o Crkvi Našašća sv. Križa u Zrinu;  Zoltán Varga o Stoljećima  Zrinskog kulta u Szigetvaru. Posebno nadahnuto i emotivno bilo je izlaganje gđe Branke Dembić Čubelić koja se, nakon 60 godina života u Australiji, 2016. godine vratila u Hrvatsku, u Zrin, u kojem joj je 1943. ubijen djed. Nakon smrti muža donijela je životno važnu odluku – vratiti se korijenima! Svoje kazivanje i viziju Zrina naslovila je – Zrin našim očima. Valentina Badanjak Pintarić govorila je o 12 godina  Zrin Festivala i strategiji promidžbe kulturne baštine Zrinskih; a završno predavanje održala je Martina Mladenović, dipl. nov. i dipl. muzeol.  Bog je visoko, a kralj daleko!

Posebna zanimljivost ovoga skupa bilo je predstavljanje kovanja replike novca Zrinskih iz kovnice Gvozdansko prema modelu iz projekta Novac Zrinskih- metalurška budućnost Banovine, koju je prezentirao Interpretacijski centar baštine Banovine, danas Kulturno-povijesni centar Sisačko-moslavačke županije u suradnji s partnerima Metalurškim fakultetom u Sisku i Arheološkim muzejom u Zagrebu. Sudionici su mogli sami iskovati replike novca Zrinskih.

Usprkos vremenskim nedaćama, nestanku struje, povremenim pljuskovima i oluji, skup je održan bez prekida i po planiranom programu. Stoga svakako treba čestitati i pohvaliti Klementinu Karanović, predsjednicu LAG-a i načelnicu općine Majur koja je sa svojim suradnicama odradila sjajan posao. Sva predavanja s ovog znanstveno-stručnog skupa ukoričit će se u Zbornik koji s veseljem očekujemo.

Marija Krupić
Foto: Daniel Pavlić