Pet stoljeća moliških Hrvata

Marta Račić je o moliškim Hrvatima govorila stručno, nadahnuto i s puno emocija, dijeleći s brojnim pozornim slušateljima iskustva stečena tijekom boravka i terenskog istraživanja u pokrajini Molise u Italiji,  gdje je upoznala svakodnevni život, jezik i običaje male manjinske hrvatske zajednice koja tamo obitava već pet stoljeća. Njezin terenski rad odvijao se u pokrajini Molise, najvećim dijelom u selu Mundimitar (tal. Montemitro), a posjetila je i Kruč (tal. Acquaviva Collecroce) i Filič (tal. San Felice del Molise).

Na područje talijanske pokrajine Molise Hrvati su se doselili  krajem 15./početkom 16. stoljeća, uglavnom iz područja  podbiokovlja i makarskog primorja između rijeka Cetine i Neretve, bježeći pred Turcima. Do danas su sačuvali svoj govor - štokavsku ikavicu s elementima čakavštine.

Moliškohrvatska zajednica petostoljetnim povijesnim trajanjem na prostoru južne Italije, u tri spomenuta hrvatska sela u potpunosti se integrirala u društvo, ali u isto vrijeme se jezikom, kao najvažnijim identitetskim obilježjem, uspjela oduprijeti potpunoj asimilaciji. Danas tu živi 1743 stanovnika, a smatraju ih jednom od najstarijih hrvatskih dijaspora.

Do jačeg buđenja interesa prema vlastitom podrijetlu, jeziku,tradiciji i kulturi kod moliških Hrvata dolazi 60ih godina 20. stoljeća. Te promjene i revitalizacija nacionalne svijesti temelje se prvenstveno na jeziku, jer sazrijeva  svijest o jeziku kao distinktivnom obilježju. Godine 1967. pokrenuli su dvojezični časopis Naša rič, koji su već u prosincu iste godine preimenovali u Naš jezik / La nostra lingua iz kojeg se razvio niz aktivnosti cijele zajednice: redoviti godišnji natječaji u pisanju poezije i proze na mjesnom govoru, bogata izdavačka djelatnost, književne večeri i susreti. Književni susreti i večeri poezije, koje se u Mundimitru nazivaju Večere na-našo.

Govorila je Marta Račić o Agostini Piccoli (1962. - 1998.), izuzetno zaslužnoj za promociju moliških Hrvata, nažalost tragično preminuloj, po kojoj je osnovana Zaklada Agostina Piccoli. Zauzimala se za pisanje poezije na dijalektu moliških Hrvata. Cjelokupni rad, koji je do smrti vodila Agostina Piccoli, nastavlja njezin suprug, nažalost danas pok. Antonio Sammartino koji u okviru Zaklade izdaje Rječnik moliškohrvatskoga govora Mundimitra (2000. g.). Zaklada djeluje i danas. Zahvaljujući zanimljivom i dinamičnom izlaganju Marte Račić, naučili smo puno o moliškim Hrvatima, koji nam mogu biti uzor u svemu, a najviše u odnosu prema jeziku kao najvažnijoj i najsvetijoj baštini. Da je Marta kroz svoje izlaganje doprla do svojih sugrađana potvrđuje  dugotrajan pljesak kojim su joj Kostajničani zahvalili.

Marija Krupić