Svečano otvoreni XVIII. Dani Matice hrvatske u Grudama -Božiću ususret-

Uz autora Damira Zorića, potpredsjednika Matice hrvatske, događaju je nazočio i Matičin gospodarski tajnik Ivica Nuić, predsjednik Kluba poduzetnika Prsten.

O knjizi je govorio fra Ante Marić, voditelj Franjevačke knjižnice u Mostaru iz koje je Zorić crpio neke od podataka. Podsjetio je na mudru knjigu svaštaricu fra Martina Mikulića, znamenitog franjevca rodom iz Ružića, objavljenu 1875.

"Knjiga se zove, a knjiga nije, nema reda ni razreda, niti se boji ičijega ukora jer zna da joj ne veli u tisak...", pisao je fra Martin o svome djelu. Podsjetio je fra Ante i na fra Anđela Nuića, čije je prvo izdanje molitvenika izdano 1892. godine. "Kako je taj čovjek kužio život! Zahvaljujući njegovoj mudrosti, zahvaljujući njegovoj pismenosti, muzej na Humcu je stariji od Zemaljskog muzeja u Sarajevu 6 godina", kazao je fra Ante.

"Korijeni su kod Zorića sve odredili. Uvjeren sam, kućna sijela, druženja u selima Grudsko Vrilo i Pocrte, nisu nikada izišli Zoriću iz duše. On je to što je učio i pamtio išao znanstveno potvrditi i proširiti. Na znanstven i pitak način obrađuje teme u prvom dijelu svoje knjige, potom konkretno nastavlja u drugom, te u trećem baštini i svemu što uz to ide dokazuje temelje identiteta. Često nama entolozi i ovi koji etnološke predmete sakupljaju idu na živce, smatramo da nisu vrijedni, a zapravo oni su u temelju identiteta" - kazao je fra Ante i citirao lovrećku gangu koju je Zorić analizirao u knjizi: Da je tinta bunar vode ladne, ne bi moje ispisala jade, da je papir koliko je polje ispisala ne bi jade svoje.

U djelu se Zorić bavio i vilama: " Vile su ono na čemu smo odrasli. Te priče su nešto predivno, vidjet ćete kad budete čitali, a Damire, tebi hvala za ovu knjigu, čudesno je dobra i učvršćuje identitet" - istaknuo je fra Ante i zaradio pljesak Gruđana, kao i župnika fra Stanka Pavlovića.

Ivica Pandžić, direktor uspješne izdavačke kuće Synopsis govorio je o identitetu, kulturi, etnologiji... tri termina koja su mu zapela za uho, a koja su mu primjenjiva na Hercegovački slučaj koji se veže za franjevačku borbu za stoljetne župe, a o čemu Damir Zorić otvoreno progovara. Pandžić je istaknuo da su ta tri termina vrijednost da bi sebe razumjeli, da bi znali nešto o sebi. Osvrnuo se i na gangu koju su zapjevali Stipe Jelić te Damir i Jure Miloš. "Ganga me trznula, vratila me u djetinjstvo. Tek kad se malo izmakneš pa se vratiš, trzne te, to je znak da si živ, da ti je stalo do zavičaja", kazao je Pandžić.

Na kraju se nazočnima obratio autor knjige. U uvodu se zahvalio nazočnima, spomenuo Ivicu koji je rekao da treba objaviti te zapise i pretvoriti ih u ovu knjigu Silva Rerum, a osvrnuo se i na Marija Bušića koji mu od 2020. govori da knjigu mora predstaviti u svojim Grudama, te je sada to i učinio. "Zadnjih godina kad me pitate gdje ja živim, kako čovjek putuje dalje s godinama i u tu životnu vreću sakuplja svega i svačega, sve više živi u uspomenama, sjećanjima, djetinjstvu... pa tako i ja. Vraća se sve što smo radili i muvali se kao djeca, pa ovo polje, a fra Stanku sam rekao da iduće mise kad je blagoslov polja, a i tebi fra Ante sada govorim, kad dođete do toga da Bog čuva usjeve, prvo treba narodu reći da napravi neke usjeve, da zasiju pa će On i čuvati, a ne blagoslivljati pusto polje i travu", rekao je Zorić i nasmijao sve prisutne.

Osvrnuo se i na tri pojma koja je Ivica Pandžić dobro pogodio, a to su identitet, kultura i etnologija. "Dodao bih tome još jedan, a to je tradicija. Istina je da sam ja bio, i još jesam, sve i svašta. I ja sam školovan kao etnolog i ja sam uvijek to htio biti. To je mojoj materi u jednom času silnu nesreću predstavljalo, pa govorila je: "Sine, pitaju me kad idem s mise, šta ono tvoj mali studira, a ja im ne znam reći." Puno ljudi ne zna. To je novokovanica od dva grčka pojma od grčke riječi etnos i svepristune logos, etnos je narod, logos prevodimo kao znanje."

Pojasnio je i što je identitet. "Po čemu smo mi Gruđani - Gruđani? Zašto Posušani nisu Gruđani ili zašto Hercegovci nisu Bosanci? Zašto smo svi mi ovdje Hercegovci? Koje je to naše svojstvo? To je naš identitet. A na temelju čega gradimo taj identitet? Na temelju svoje tradicije, na temelju kad sjednemo, jedemo, pijemo... pa počnemo: Znaš ti kako je onaj rekao ovo, kako je onaj rekao ono. Mi nećemo podmetati priče koje su se događale u Bugojnu, niti u Slavonskom Brodu, nego ovdje u našem kraju. I tu su ti ljudi, mi to prenismo usmenom predajom, naši djedovi nisu znali pisati, ali su znali pripovijedati, i oni su nama prenosili te tradicije, tako smo mi gradili taj identitet i tako smo mi to što jesmo", istaknuo je Zorić.

Pozvao je na čitanje, pisanje, stvaranje... - Čvrsto smo mi tu, na ovoj zemlji, i imamo ogroman bazen tradicija samo ih moramo upoznavati, čuvati i njegovati. E tu malo zakazujemo. Bilješke o našim pučkim tradicijama moramo stvarati, pisati, upoznavati, čitati, objavljivati, da bismo bili subjekt na zemlji kojom hodamo. 

Pred svetu Katu, zaštitnicu župe Grude, OMH u Grudama  je pogodio s autorom i knjigom. Damir Zorić je opravdao očekivanja, ali i najavio da će i dalje pisati, što posebno raduje ljubitelje pisane riječi.

Program je vodila Ivana Bošnjak.

OMH u Grudama