KNJIŽEVNO-KULTURNI FESTIVAL GRAD OD RIJEČI

Tijekom dva festivalska dana program je povezao književnost, kulturnu i znanstvenu baštinu, obrazovanje i
suvremene teme, okupljajući znanstvenike, umjetnike, književnike, profesore, učenike i najmlađu publiku oko zajedničkog pitanja – kakvo mjesto zauzima riječ u našem odnosu prema prošlosti, sebi i svijetu koji se mijenja.

Festival je otvoren panelom Baštinska vrijednost pisane riječi: dubrovački prirodoslovci na kojem su sudjelovali botaničar i vegetacijski ekolog Nenad Jasprica, umjetnica i viša kustosica pedagoginja Dubravka Tullio, umjetnica i muzejska savjetnica pedagoginja Katarina Ivanišin te znanstvenica i sveučilišna profesorica Irena Ipšić, koja je moderirala razgovor.

Kroz priče o istaknutim prirodoslovcima i njihovoj pisanoj ostavštini otvoreno je pitanje očuvanja prirodoslovne baštine, ali i njezina približavanja novim generacijama. Jasprica je govorio o dubrovačkom botaničaru Luji Adamoviću i njegovu djelu Die Pflanzenwelt Dalmatiens iz 1911, dok je Dubravka Tullio predstavila život i ostavštinu prirodoslovca i kustosa Balda Kosića te načine na koje se njegovo nasljeđe danas može koristiti u radu s djecom i mladima. Katarina Ivanišin osvrnula se na Fausta Vrančića, njegovo djelo Machinæ novæ i tehnička rješenja koja je u njemu predstavio, kao i na zapise Nikole Tesle. Razgovor je zaključen promišljanjem o tome kako knjigu, pisanu riječ te kulturnu i znanstvenu baštinu približiti djeci, mladima i studentima.

Nakon panela okupljenima se obratila predsjednica Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku Ivana Grkeš Tošović, a voditeljica ureda Ogranka Monika Grdiša Asić uručila je zahvalnice dugogodišnjim partnerima i
suradnicima. Večer je završila druženjem uz nastup Jazz Criminalsa.

Drugi festivalski dan započeo je programom namijenjenim najmlađima. Dom Marina Držića predstavio je novo izdanje Marinov muzej – Vodič kroz Dom Marina Držića, besplatnu muzejsku publikaciju prvenstveno namijenjenu učenicima osnovnih škola. Ravnatelj Doma Nikša Matić i kustosica Valerija Jurjević predstavili su vodič koji djecu na pristupačan i interaktivan način uvodi u Držićev život i stvaralaštvo te ih kroz istraživanje i igru vodi stalnom izložbom Doma.

Istodobno je u Centru za djecu, mlade i obitelj održana kamishibai pripovjedaonica Snjeguljica. Pripovjedačica Vanja Balent, članica Astera, bajku braće Grimm predstavila je kroz tradicionalnu japansku umjetnost pripovijedanja uz slike, stavljajući naglasak na aktivno slušanje i dječju maštu.

Program za najmlađe nastavljen je pričaonicom i radionicom Dubrovački velikani – Paskoje Miličević koju su vodile Hana Čerimagić Sarić i Lucijana Pendo. Nakon upoznavanja sa životom i djelovanjem dubrovačkog graditelja i inženjera Paskoja Miličevića, djeca su izrađivala vlastite kućice i povezivala ih u zajednički grad.

Prijepodnevni program zaključen je susretom Poetsko podne koji je okupio učenike Gimnazije Dubrovnik, Dubrovačke privatne gimnazije i Biskupijske klasične gimnazije Ruđera Boškovića. Pod vodstvom profesorice Mirjane Žeravice nastupili su Gabriel Lončar, Orsat Bilić, Nina Hotko, Taira Pelko, Marina Prkačin, Petra Novak, Marija Begović i Roza Bukvić, interpretirajući poeziju hrvatskih i svjetskih autora, među ostalim i izvedbe kojima su se istaknuli na LiDraNu.

Tako je prijepodne povezalo prve dječje susrete s književnošću i baštinom s mladima koji pisanu riječ već samostalno interpretiraju i donose pred publiku.

Poslijepodnevni dio programa otvorila je sociologinja i coach za živčani sustav Andrea Oberan interaktivnim predavanjem Čije su to riječi u tvojoj glavi?, propitujući koliko su naše misli, odluke i očekivanja doista naši, a koliko ih oblikuju poruke koje tijekom života preuzimamo od obitelji, okoline i društva. Na primjerima iz svakodnevice govorila je o unutarnjem dijalogu, pritisku očekivanja i obrascima koji s vremenom mogu postati toliko automatski da ih prestajemo preispitivati.

Predavanje je zaključeno pitanjima publici o riječima i očekivanjima koja nose sa sobom, njihovu podrijetlu i tome žele li ih i dalje zadržati. Pitanja su potaknula otvorenu raspravu i razmjenu osobnih iskustava, povezujući temu predavanja sa samom idejom festivala – snagom riječi i načinima na koje one oblikuju naš odnos prema sebi i drugima.

Program se nastavio predstavljanjem posljednjih dvaju dvobroja časopisa Dubrovnik (3–4/2025. i 1–2/2026), izdanja Ogranka Matice hrvatske u Dubrovniku. Novi brojevi donose književne, povijesne, znanstvene i kulturne priloge, a posebno mjesto zauzimaju tekstovi posvećeni 70. godišnjici časopisa
Dubrovnik, 1100. obljetnici krunidbe kralja Tomislava, 400. obljetnici smrti Marina Getaldića i 500. obljetnici Mohačke bitke. O sadržaju i značenju novih brojeva govorili su Davor Mojaš, Ivan Vigjen, Slavica Stojan i Ivica Martinović.

U nastavku je predstavljeno englesko izdanje monografije Stipe Kutleše Ruđer Josip Bošković: Scientist, Man of Letters, Diplomat, objavljeno u nakladi Matice hrvatske i Zaklade „Ruđer Bošković“ Matice hrvatske. Monografija predstavlja u širini Boškovićevo djelovanje – kao znanstvenika i filozofa, književnika i diplomata te istaknute osobnosti europskog prosvjetiteljstva – dok englesko izdanje njegov život i doprinos hrvatskoj i europskoj kulturnoj i znanstvenoj baštini otvara međunarodnoj publici. O knjizi su, uz autora Stipu Kutlešu, govorili Slavica Stojan, recenzent Marito Mihovil Letica i predsjednik Matice hrvatske Damir Zorić. Osim Boškovićeva znanstvenog opusa predstavljeni su i njegovo književno i diplomatsko djelovanje te snažna povezanost s Dubrovnikom.

Zorić se osvrnuo i na važnost očuvanja hrvatskoga kulturnog i nacionalnog identiteta te na njegovu budućnost u vremenu ubrzanog razvoja umjetne inteligencije. Time je razgovor o Boškovićevu nasljeđu dobio i suvremenu dimenziju: pitanje kako vlastiti jezik, kulturu i identitet očuvati u vremenu novih tehnologija te ih istodobno učiniti dostupnima novim generacijama.

Treće izdanje Grada od riječi zaključeno je tribinom Male žene, posvećenom čitanju, knjigama i pismenosti. O promjenama čitateljskih navika i mjestu knjige u vremenu ekrana, kratkih sadržaja i sve veće borbe za pažnju razgovarale su Staša Aras, Mariela Marković i Iris Gadžić, uz moderatorice Ivanu Grkeš Tošović i Danijelu Crljen. Posebna pozornost posvećena je odnosu novih generacija prema knjizi. Iz iskustava učionice, knjižnice i obitelji otvorena su pitanja uloge roditelja u stvaranju čitateljskih navika, koncentracije i razumijevanja pročitanoga, ali i česte tvrdnje da djeca danas jednostavno „ne čitaju“. Naglašena je potreba stvaranja prostora u kojem knjiga nije samo školska obveza, nego povod za razgovor, propitivanje i razvoj osobnog odnosa prema pročitanome. Upravo je razgovorom o tome kako ponovno stvarati odnos s knjigom i razvijati kulturu čitanja zaključen ovogodišnji Grad od riječi.

Od prirodoslovnih zapisa i dubrovačke baštine, preko dječjeg pripovijedanja, poezije i unutarnjeg dijaloga do Boškovića, umjetne inteligencije i budućnosti čitanja, različiti dijelovi programa povezali su se oko iste
ideje: riječ nije samo ono što zapisujemo, čitamo ili izgovaramo. Ona čuva iskustvo i baštinu, prenosi ih između generacija i ostaje jedan od prostora kroz koje učimo razumjeti sebe, druge i vrijeme u kojem živimo.

Andrea Oberan