Književna večer Mire Gavrana i predavanje Stjepana Sučića o Hrvatskom proljeću

U utorak 28. rujna 2021. u Dvorani Ivana Pavla II. održana je književna večer s Mirom Gavranom. To je njegovo drugo gostovanje u Dubrovniku u organizaciji dubrovačkog Ogranka. Na književnoj večeri predstavljena su dva nova izdanja Mira Gavrana: ”Odabrane drame 2001.-2021.” te 13. izdanje romana ”Judita”. Navedena djela predstavljale su sveučilišne profesorice prof.dr.sc. Mirjana Polić Bobić i prof.dr.sc. Slavica Stojan. Na samom početku izlaganja Slavica Stojan iznijela je stilske odrednice Gavranova pisanja, ističući kojim se temama pretežno bavi u svojim djelima. Muško-ženski odnosi, svakodnevni život, teme svake pojedine osobe okosnica su njegova rada i jedan od razloga zbog kojeg je Gavran prepoznat ne samo u Hrvatskoj nego i diljem svijeta. Istaknula je koliko puta su njegova djela izvedena, prevedena, ali i koliko još u ovom piscu ima tema koje tek treba obraditi.

U nastavku je Mirjana Polić Bobić dotaknula se 13. izdanja njegove „Judite“ i 500. godišnjice Marulićeve „Judite“. Romaneskni prikaz jedne biblijske priče nije za Gavrana pojedinačan slučaj te će se i sam autor dotaknuti ostalih djela biblijske tematike. Miro Gavran s velikom je strašću objašnjavao svoju ulogu kao pisca, kako pisac bez čitatelja ne postoji, ali i da je na piscu da stvara ono što će čitatelj htjeti pročitati. Govorio je o načinu pisanja i tome da on temu ne traži, nego tema pronalazi njega, čeka da je on prenese na papir. Dramski tekst, kako govori, uspijeva u jednom segmentu ili situaciji izvući stvarni život pred čitatelje, odnosno gledatelje i u tome je čitava moć kazališta. „Književnost je predivna, kazalište je predivno, mi u biti na jedan zgusnut način u predstavi od sat i trideset minuta dademo sukus jednoga života i kad se to dogodi na lijep način s dobrim glumcima, s dobrim redateljima onda smo svi presretni. Ako se to ne dogodi, to nije to.“ Na kraju književnog susreta, Miro Gavran i Slavica Stojan pročitali su treću scenu su iz njegove nedavno izvedene drame „Na kavici u podne“, čija je premijera ove drame održana u lipnju ove godine u Klovićevim dvorima.

Drugo predvanje održao je Stjepan Sučić na temu Hrvatskog proljeća u četvrtak 30. rujna u Čitaonici Narodne knjižnice „Grad“ u Dubrovniku. Tim predavanjem Ogranak Matice hrvatske u Dubrovniku obilježio je 50. obljetnicu Hrvatskog proljeća. U uvodnom dijelu predavanja dugogodišnji potpredsjednik Matice hrvatske naglasio je da je Hrvatsko proljeće započelo puno prije 1971. Predavač je istaknuo da  se naznake Proljeća daju se naslutiti još u 19. stoljeću te je podsjetio slušateljstvo na zauzetost Matice hrvatske na podizanju hrvatske književne i jezične kulture, kao i drugim umjetničkim oblicima iskazivanja hrvatskog nacionalnog identiteta. Predavač je govorio o studentskom pokretu koji je započeo kasnih 60-ih godina, ponajprije na zagrebačkom sveučilištu, a zatim se proširio na druge sfere gospodarskog i političkog života u Hrvatskoj. Pokret nije imao za cilj stvaranje hrvatske države, ali je ostavio moćan utjecaj na njezin nastanak koji se dogodio tek počekom devedestih godina 20. stoljeća. Hrvatsko proljeće je pokret koji je donosio novu nadu  u kojem su važnu ulogu imali studenti koji su se okupljali u zagrebačkim crkvama. Matica hrvatska je svojim knjigama, znanstvenim i stručnim skupovima, bogatim književnim priredbama nastojala prepoznati i odgovoriti na kulturne potrebe hrvatskog naroda, te je u cilju bolje provedbe tog programa osnovala list Hrvatski tjednik čiji je istaknuti novinar i urednik bio Vlado Gotovac. Sav hrvatski narod bio je prožet ozračjem demokracije i slobode. Pokret hrvatskih sveučilištaraca doveo je u službenu studentsku organizaciju novo vodstvo, deklaracijom je obranjen hrvatski književni jezik. Pokrenute su rasprave o bitnim pitanjima gospodarskog razvoja i prometnog povezivanja Hrvatske. Osnovani su mnogi ogranci Matice hrvatske. Predavač je posvjedočio i sam bio vrlo aktivni sudionik pokreta, osuđen na dvije godine zatvora.

Gospodinu Sučiću se tijekom njegova izlaganja pridružila svojim opservacijama  povezanim uz spomenuto vrijeme Mira Tecilazić Bašić, koja je nazočila u saloči kao slušateljica. Željela je posvjedočiti što se zbivalo  tijekom 1972. godine u sudnicama u Zagrebu i diljem Hrvatske. Kao mlada pripravnica u odvjetničkoj tvrtki Glowatzsky branila je čak šestoricu sudionika Hrvatskog proljeća, među njima i Stjepana Sučića. Posvjedočila je da su mnogi odvjetnici na sličan način branili svoje proljećarske štićenike. Istaknula je međutim da je bio i manji broj branitelja koji je radio protiv sudionika pokreta, nastojeći od njih samo izvući dodatne informacije kako bi što više ljudi bilo na listi osuđenika i kažnjenika. Posvjedočila je da si se za izmamljivanje iskaza služili nedopuštenim sredstvima i zlostavljali studente i sudionike pokreta. Publika u dvorani pridružila se tim raspravama se jedne i s druge strane sudišta u vrijeme Hrvatskog proljeća sudjelujući u njima živahnom i plodnom raspravom.