Obilježavanje Mjeseca hrvatskoga jezika "Od slavonistike do slavistike"

O njegovom životu i znanstvenoistraživačkim radovima govorili su Tanja Kuštović, pročelnica Odsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i fra Mirko Mišković, doktorand na Filozofskome fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Predavanje je održano u velikoj vijećnici 6. ožujka 2026. godine dvorca Mailáth s početkom u 19 sati.

Prvi dio predavanja obuhvatio je Hammove početke u Slavoniji. Rođen u malom mjestu Gatu, osnovno i srednjoškolsko obrazovanje stekao je u Slavoniji te nastavio u Zagrebu. Važno je istaknuti njegove početke jer je tu upijao „svoj slavonski govor“ koji mu je poslije bio predmet izučavanja. Iz predavanja profesorice Kuštović vidljivo je kako je Hamm bio čovjek širokog obrazovanja, predavao na mnogim fakultetima te bio član više akademija. Njegovo djelovanje podijeljeno je u tri područja.  Bavio se znanstvenim istraživanjima (staroslavenski jezik, glagoljaštvo, istraživanje govora istočne Podravine…), potom znanstvenoorganizacijski smjer – proširivanje rada na Staroslavenskom institutu u Zagrebu te nastavno područje koje je dobro poznato mnogim studentima budući da su svoje znanje o staroslavenskome jeziku stjecali na dobro poznatoj Hammov čitanci i gramatici.

U drugom dijelu predavanja fra Mirko Mišković  prvo je pojasnio termin slavonistika (istraživanje slavonskog dijalekta), a potom približio temu Hammovog istraživanja čiji su zaključci navedeni u ključnom djelu  „Štokavština Donje Podravine“. Govorio je o podrijetlu podravskoga slavonskoga govora i jednome od njegovih obilježja koju poznajemo kao slavonska ekavica. Proučavajući govor relevantnih mjesta došao je do zaključka da je on izvoran, starosjedilački govor koji nije nastao pod utjecajem drugih govora. „Podravska je štokavština prirodni nastavak onog arhaičnog štokavskog govora, koji se je još u doba velikih seoba raširio po Slavoniji i ondje ostao“. Fra Mirko je izgovorom pojedinih riječi zvučno približio akut, naglasak koji je svojstveni trima narječjima, ali ne i standardnome jeziku.

Svojim prisustvom predavanju su dali važnost i donjomiholjački gradonačelnik Dražen Trcović, te gošća sa Staroslavenskoga instituta  u Zagrebu profesorica Marinka Šimić i Milica Lukić s Filozofskog fakulteta u Osijeku.

Zrinka Jurčević