Predavanje o boravku cara Franje Josipa I. u Donjem Miholjcu 1901. godine

Na samom počeku prisutne je pozdravio predsjednik Ogranka Ivan Vlahović te zahvalio svima na dolasku. Istaknuo je kako je ovo samo jedna od tema koja se otvara iz predavačeve knjige. Podsjetio je da se ove godine u rujnu navršava točno 125 godina od boravka cara i njegove svite u Donjem Miholjcu. Potom se obratio gradonačelnik Dražen Trcović zahvalivši Ogranku i predavaču na organizaciji te odgovarajući na središnje pitanje zašto je car odabrao Donji Miholjac, natuknuo da kako onda, tako i sada, jedan od razloga mogao je biti srdačno domaćinstvo i gostoljubivost Donjomiholjčana.

Kako je istaknuo na početku svog predavanja naslov „Miholjac – carskog sjaja“ mogući je i naslov buduće knjige sadržajno vezane uz boravak cara. Predavač polazi od pitanja zašto je car izabrao jedno provincijsko mjesto za vojne vježbe početkom 20. stoljeća. Njegovo tumačenje je da je bitnu ulogu odigralo veliko prijateljstvo koje je vezalo grofa Ladislava Mailátha s članovima carskog dvora posebno s prijeslonasljednikom Franjom Ferdinandom, koji je bio čest gost i dolazio na ovo područje u lov. Franjo Ferdinand je postao stvarni donositelj odluka unutar vojne hijerarhije Austro-Ugarske, praktički „vrhovni zapovjednik u sjeni“. Pored cara, tada je u Donjem Miholjcu boravilo pet prinčeva,  no za cara je bio najvažniji dolazak rumunjskog princa. Vojnim vježbama bili su prisutni uz ministra rata i svi važni vojni dužnosnici, mnogi vojni promatrači velikih vojnih sila (Velike Britanije, Francuske, Japana…) Vojna vježba bila je simulacija mogućih ratnih zbivanja, a  u „sukobu“ su bili 14. i 3. korpus (14. sa sjedištem u Zagrebu i 3. sa sjedištem u Budimpešti). Car Franjo Josip I. bio je glavni zapovjednik vježbi. Smještajni kapaciteti tadašnjeg Donjeg Miholjca  i okolice omogućili su primanja tako velikog broja ljudi. Smatra se da je bilo smješteno oko 30 000 ljudi. Potom rijeka Drava za probno premošćivanje rijeke također je pogodovalo odabiru. Na vojnoj vježbi prvi put se isprobalo promatranje vježbi iz zraka  posebnim balonima nalik cepelinima.

Predavač je vrlo iscrpno i životopisno uz izabrane fotografije opisao sva tri dana boravka. Slušatelji su mogli čuti o zakulisnim intrigama hrvatskih i mađarskih političara, zatim o izgledu samog Donjeg Miholjca u vrijeme dolaska – izgradnja slavoluka u središtu mjesta, ukrašavanje kuća, kako su bili raspoređeni mještani u svečanom redu pri prolasku carske kočije. Bio je i predstavljen jelovnik za koji su se brinuli carski kuhari potpomognuti domaćim snagama. Prikazana je i careva svakodnevnica - od jutarnjih odlazaka na jahanje, doručka, potom rješavanju i donošenju carskih odluka do primanja u audijenciju.  Iz svega izloženog jasno je kako je Donji Miholjac u rujnu 1901. godine doista bio tri dana sjedište tada velike Austro-Ugarske Monarhije. U sjećanje na njegov dolazak 1905. podignut je spomenik u središnjem parku, danas Park Matice hrvatske. Spomenik je rad Roberta Frangeša Mihanovića.

Predavanje je završilo uz nekoliko pitanja iz publike te zahvali predavača na strpljivom i pažljivom slušanju prisutnih uz riječi da je uspio u tih sat i po vremena predstaviti samo dio bogate građe.

Zrinka Jurčević