Lik kralja Tomislava u likovnoj umjetnosti

Predavačica je kronološki provela slušatelje kroz prikaze lika kralja Tomislava djelima različitih područja likovne umjetnosti – slikarstvo, kiparstvo, reljefi pa i stripovskoj umjetnosti. Kako je na samom početku istaknula „nije toliko važno je li on postojao ili ne, već kako su ga pojedini umjetnici vizualizirali“.

Naime,  nema stvarnih povijesnih podataka o njegovom izgledu. „Prvi prikaz hrvatskog narodnog vladara je reljef iz 11. stoljeća, koji je bio dio krstionice u kapeli svetog Ivana u Splitu“. Ono što je zajedničko svim djelima to je uporaba glavnih vladarskih motiva (kruna, žezlo, kugla, mač…) te je po tome prepoznatljivo kako se radi o vladaru. Osnovni motiv koji se izdvaja je i hrvatska šahovnica prikazana najčešće u obliku štita, zastave ili detalja na odjeći. S prikazima kralja Tomislava započinje u 19. stoljeću kada i cijelom Europom dolazi do buđenja nacionalne svijesti i potrebe jasnog naglašavanja pripadnost svome narodu pa su tada nastale slike ujedno i „afirmacija hrvatskoga entiteta“. Predavanje je bilo složeno od osnovnih podataka o odabranoj slici, kompoziciji likova, glavnim i istaknutim motivima te o samom slikaru/kiparu koji je djelo izradio.

Započela je slikom Ferdinanda Quiquereza Tomislav, prvi hrvatski kralj iz 1888. godine, nakon toga bilo je riječi o slici Splitski sabor 925. godine  (1897) Celestina Mate Medovića koja je nastala također u duhu historijskog slikarstva prema narudžbi Isidora Kršnjavog za tzv. Zlatnu dvoranu, sada dijela Hrvatskoga instituta za povijest. Jedan od najpoznatijih slikara hrvatske povijesti je sigurno Oton Iveković, njegov slike su „utisnute u svijesti Hrvata“ i sigurno najsugestivnije približavaju bogatu hrvatsku prošlost. To je niz kanonskih djela hrvatskoga historijskog slikarstva, poput inačice Rastanka Katarine od Petra Zrinskog (1903), Dolaska Hrvata i Krunidbe Tomislava (obje 1905). Godine 1925. nastalo je djelo Marijana Trepeša Krunidba prvoga hrvatskog kralja Tomislava koja donosi moderne ekspresionističke elemente. Od slikara spomenut je još i Josip Horvat Međimurac i njegova slika iz 30-tih godina prošlog stoljeća. Lik Tomislava ovjekovječen je i u kiparstvu, sigurno najpoznatiji je Kralj Tomislav Roberta Frangeša Mihanovića postavljen 1947. godine.

Tomislav je svoje mjesto našao i u stripu koji je izlazio u časopisu „Zabavnik“ i to naslikan rukom „oca hrvatskoga stripa“ Andrije Maurovića.  Lik Tomislava utisnut je i u prigodnu kovanicu 2 eura izašlu u srpnju 2025. godine. U susjednoj Republici Bosni i Hercegovini istaknuta su dva spomenika Bagarićev „Spomenik kralju Tomislavu“  (1997.) u Tomislavgradu te Barišićev u Čapljini postavljen 1998. godine. Spomenula je i Sokolsku mogilu, spomen-humak iz 1925. u koji je ugrađena šaka zemlje iz 155 raznih dijelova Hrvatske pa tako i iz Donjeg Miholjca iz područja nekad zvanog Kula s mjesta odakle se branilo od Turaka. Svoj pregled važnih djela koja ovjekovječuju lik kralja Tomislava završila je modernom skulpturom varaždinskog kipara Nikole Vudraga napravljenom od četiri tisuće komada čelika. Između ostalog Vudrag je autor kovanica u srebru i zlatu posvećene 1100. godišnjici. Završila je citirajući ga  “Priče o kralju Tomislavu mogu biti povijesno točne ili netočne, to je sasvim svejedno, bitne su ideja i poruka koje on nosi.”

Nakon nekoliko pitanja iz publike, predsjednik je zahvalio svim prisutnima, posebno gostima iz Našica i Belišća, izaslaniku gradonašelnika Donjeg Miholjca. Uslijedilo je neformalno druženje članova Ogranaka, predavačice i gostiju.

Zrinka Jurčević