Slavljenički književni susret – Robert Međurečan

Međurečanu to nije prvi posjet Miholjcu (prvi put je bio 2021. godine)  na što je podsjetila ravnateljica knjižnice Marinela Šmider koja je i moderirala susret. Nakon čestitke na dobivenoj nagradi, uvodnih autobiografskih rečenica,  razgovorom i propitkivanjem autora i urednice raslojavao se novi roman.

Roman je dugo nastajao, gotovo je prošlo desetak godina od prvotne ideje. Intenzivno je pisan posljednjih tri, četiri godine. Pisanju je prethodilo temeljito povijesno istraživanje, jer kako je autor često isticao, izuzetno mu je važna autentičnost i nije želio učiniti niti najmanji propust prikazujući Judeju početkom 1. st. n.e. Posebno mu je važan prikaz svakodnevnog života čovjeka tog vremena. Priča je smještene u tzv. „mesijansko doba“, odnosno vrijeme progona lažnih mesija. Najvažniju radnju nosi nekoliko likova, među kojima je i nekoć bogati Židov Eleazar. Kao pisca ga zanimaju „oštećeni likovi koji imaju potrebu za transformacijom, a transformacija je moguća prolazeći muku i patnju“. Svjestan da u svoju priču upliće i biblijske figure (Bosonogi, Miriam), nema potrebu zadirati u bilo čije vjerske, religijske osjećaje, uvjerenja, nego jednostavno ti biblijski likovi su simboličnog karaktera, važna je njihova osobnost za cijelu priču.

Roman je suvremena priča smještena u daleku prošlost, u nesigurna vremena, neizvjesna vremena kada se, kao i danas, pojavljuju mnogi mesije govoreći narodu što želi čuti. Urednica Jadranka Pintarić primijetila je kako u liku Eleazaru ima i autorova karaktera jer je i sam prošao teške godine prošlog rata što je ostavilo tragove u njegovom životu,  o čemu je pisao u svojim prethodnim romanima. „Neminovno je ugraditi sebe, svoje iskustvu u lik“, prokomentirao je autor. Bilo je riječi i o važnosti dobre suradnje pisca i urednika, stvaranju međusobnog povjerenja, kao i o procesu rada na knjizi, odnosno uredničkom poslu koji je urednici ove knjige činio posebno zadovoljstvo.

Vrlo aktivna donjomiholjačka publika sudjelovala je u razgovoru, postavljena su mnoga zanimljiva pitanja oko kojih se razvijala rasprava. Ono što ovu promociju čini posebnom jest da je to prva službena promocija dobitnika Gjalskog.

Zrinka Jurčević