U Donjem Miholjcu predstavljeni romani Ene Katarine Haler

Nakon romana-prvijenca Nadohvat (2019.) kojim je izazvala zapaženu i pozitivnu kritiku kako čitatelja, tako i kritičara, u kojem prikazuje seoski život Banovine u okolnostima Drugog svjetskog rata, u drugom romanu Nevini (2024.) ostaje u ruralnoj sredini i „donosi nam priču o adolescentskom ženskom odrastanju, ispisanu mračno, papreno i skaredno“. Prvi roman je bio inspiriran životnom pričom njene bake u kojem je htjela prikazati univerzalnost s obzirom na empatiju života u teškim okolnostima. Naglasila je da općenito želi pobudit empatiju čitatelja prema težim, ponekad i provokativnim temama. Drugi roman nije autofikcija, no ima uporišta u stvarnim događajima jer jedino tako „može biti uvjerljiva u svome pisanju“. Roman je prvotno nastajao kao zbirka priča, a onda ih je povezala u cjelinu.

Na pitanje kako je ulomak objavljen u časopisu Vijenac, a u romanu ga nema, rekla je da se promjena dogodila jer voli mijenjati tekst i poigravati se s njim. Književni susret moderirala je ravnateljica knjižnice Mirela Šmider te polazeći od samih početaka pisanja zainteresiranu publiku upoznala s dosadašnjim književnim stvaralaštvom, životnim preokupacijama i planovima spisateljice Haler.

Za sebe je rekla da se bavi pisanjem, praktički od kada zna čitati, ali čitati s razumijevanjem. U čitanju i pisanju uživa od svojih tinejdžerskih dana te je tako svoju „dječju radoznalost pretvorila u pisanu riječ“. Dugo i usredotočeno radi, često putuje kako bi upoznala kraj koji će se naći kao dio romana (boravak u pograničnim mjestima, pisanje u 'bircevima'…). Veliki poticaj za rad i podršku dali su joj Zoran Ferić (kod kojeg je 'odradila' radionicu pisanja priča) te urednik Drago Glamuzin. Uz pisanje, primarno joj je bavljenje arhitekturom, jer joj je to formalno obrazovanje, no više istraživački u povijesnom kontekstu. Piše i novinarske članke s temom iz arhitekture. Za sada nema konkretne spisateljske planove, no želja bi napisati povijesni roman, ali i dramski tekst. Svoju fascinaciju prema grčkoj tragediji pokazala je i u romanu „Nevini“ u kojem se oslanja na motive i poetiku grčke junakinje Ifigenije.

Tekst i foto: Zrinka Jurčević