Predavanje o prvim hrvatskim tiskanim knjigama i tiskarama

Predavanje je održano u sklopu Mjeseca hrvatskoga jezika koji započinje 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika, a završava 17. ožujka kada završavaju Dani hrvatskoga jezika kao spomen na potpisivanje Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga jezika 1967.

Susret je otvorila potpredsjednica Ogranka Zrinka Jurčević kratki uvodom o značenju Mjeseca hrvatskoga jezika ističući zanimljivu pojedinost kako se 14. ožujka obilježava i Dan hrvatske himne jer je tog datuma 1835. godine Antun Mihanović u desetom broju Danice objavio pjesmu Horvatska domovina.

Predavačica Matea Sesar započela je svoje predavanje kratkom poviješću tiskarstva u svijetu i širenjem te nove vještine Europom u srednjem vijeku. Nezaobilazno je bilo spominjanje Gutenberga kao i prve tiskane knjige u svijetu – Biblije. Prva tiskana knjiga u Hrvatskoj je Misal po zakonu rimskoga dvora iz 1483. godine. Ona je inkunabula, tj. knjiga tiskana do 1500. godine. To je ujedno i prvi misal tiskan na narodnom jeziku i pismu glagoljici. Predstavljene su i ostale glagoljske inkunabule, zatim tiskane knjige nakon 1500.  godine kao i dvije tiskare – u Senju i Rijeci – za koje se pouzdano zna da su djelovale jer postoje tiskani tragovi njihovih uradaka. Prve tiskane knjige su najviše crkvenog karaktera i to misali, brevijari, časoslovi te zbirke propovijedi uz određeno crkveno vrijeme. Među njima su i pučke nabožne priče te se jedna od njih mogla i čuti, bila je o djevojci bez ruku. Priče  su koje svjedoče o pobožnosti Majci Božjoj Djevici Mariji. Većinom su prijevodi talijanskih djela.

Kratko se povela i rasprava o postojanju tiskare u Kosinju, o kojoj se čita u udžbenicima, no nema  sigurnih i znanstvenih potvrda o njezinom postojanju. Kako je na kraju istaknuto „ knjige su svjedoci ekonomske snage, naobrazbe i prevoditeljske sposobnosti naših popova glagoljaša“.

    Osvješćivanju važnosti početaka pismenosti i čuvanju svoga jezika, ovakva predavanja sigurno mogu pridonijeti. Sam naziv predavanja dio je stiha pjesme Petra Preradovića Rodu o jeziku: „Tuđi poštuj, svojim se diči!“ Imajući to na umu, (p)ostat ćemo čuvari svoga jezika.

Zrinka Jurčević