Održano predavanje o počecima hrvatske pismenosti fra Mirko Miškovića

Prve riječi koje je Konstantin Ćiril napisao na glagoljici i najstarijem znanom slavenskom jeziku – starocrkvenoslavenskome jeziku Iskoni bê slovo bile su svojevrsni poziv na predavanje o počecima naše pismenosti, razvitku jezika koje je u organizaciji Ogranka MH u Donjem Miholjcu 11. ožujka u velikoj vijećnici dvorca Mailath u povodu Dana hrvatskoga jezika održao fra Mirko Mišković, župni i samostanski vikar u Belišću, član Provincijskog povjerenstva za glagoljicu i kulturnu baštinu. Fra Mirko pripadnik je reda franjevaca trećoredaca glagoljaša koji čuvaju tradiciju glagoljice.

Bila je to prigoda za povratak korijenima svoje pismenosti, ali i podsjetnik o vrijednosti i očuvanju našega najvrednijeg blaga – hrvatskoga jezika. Predavanje je bilo podijeljeno tematski u tri dijela. Prvi je dio bio posvećen staroslavenskome jeziku – etimologiji, postanku, razvitku, zatim braći Konstantinu i Metodu, njihovoj misiji opismenjavanja Slavena, borbi za dopuštenje glagoljaškog bogoslužja. U središnjem dijelu predavač se dotaknuo različitih teorija o nastanku glagoljice (četrdesetak ih je), detaljnije objasnivši teoriju finskog slavista Georga Černohwostowa da glagoljska slova imaju uzor u temeljnoj kršćanskoj simbolici te su sastavljena od kombinacija križa (znaka Kristova otkupljenja), istokračnoga trokuta (simbola Trojstva) i kružnice (simbola vječnosti i Božjeg savršenstva). Zasigurno je najdomljivije bilo kad je fra Mirko čitao tekstove na staroslavenskome jeziku iz Zografskoga evanđelja (10/11. st.) te izgovorio naizust tekst Bašćanske ploče. Nama Slavoncima izazvalo je posebnu pozornost navođenje podataka o tragovima glagoljice na slavonskome tlu – Brodski Drenovci i Lovčić (Požeško-slavonska županija). U završnom dijelu kratko je predstavljeno hrvatskoglagoljsko bogoslužje.

Zanimljiva, edukativna i u svakom slučaju večer koja je obogatila slušatelje. Lijepo je istaknuti da su predavanje posjetili i mladi naraštaji, učenici koji rade na dodatnoj nastavi hrvatskoga jezika u osnovnoj i srednjoj školi. Oni su čuvari našeg jezika i zato je važno u njima buditi svijest o njegovoj važnosti i bogatstvu.

Zrinka Jurčević