Sokolski pokret oko Daruvara i Grubišnog Polja

UMJESTO UVODA

Ovaj rad opisuje povijest Hrvatskog sokola i sokolskih društava (jugoslavenskih, Jugosokola) s područja Daruvara i Grubišnog Polja. Do sada se o ovoj temi malo pisalo, ponajviše zbog nedostatka arhivske građe. Zapisnici sa sjednica sokolskih društava nažalost nisu sačuvani, zaplijenjeni su ili uništeni zbog različitih političkih i ratnih okolnosti tijekom dvadesetog stoljeća. Političke vlasti koje su tijekom njihova rada na ovim prostorima djelovale, nisu im bile sklone pa je i to razlog što su sokolska društva s vremenom pala u zaborav. U društvenom poretku poslije Drugog svjetskog rata sokolski pokret je u potpunosti odbačen, a njegovo značenje s vremenom je zaboravljeno.

U nedostatku arhivske građe, knjiga zapisa ili druge dokumentacije, jedini pisani izvori o postojanju nekog društva iz naše okolice su stare fotografije iz obiteljskih albuma te požutjeli članici iz novina i časopisa. Nažalost, grad Daruvar prije Prvog svjetskog rata nije imao svoje novine. One su u gradu počele izlaziti tek početkom dvadesetih godina pa sam se na period od osnivanja daruvarskog Sokola do Prvog svjetskog rata morao djelomično oslanjati na novine iz susjednih gradova - Bjelovara i Virovitice. Također ni autori povijesnih monografija iz naše okolice o sokolskom pokretu u našem kraju ne pišu opširnije, već njihov rad spominju samo površno.

Rad hrvatskih sokolskih društava pratila su glasila Hrvatskog sokolskog saveza koja su izlazila u Zagrebu, a djelovanje državnog Sokola pratio je Sokolski glasnik. Upravo iz tih novina skupio sam većinu materijala koji se odnosi na rad društava s ovog područja. Do ostale građe nije bilo lako doći. Ona je razasuta i arhivirana na raznim lokacijama, prvenstveno u nekoliko zagrebačkih knjižnica, državnim arhivima u Zagrebu i Bjelovaru te u privatnom vlasništvu pa slaganje u jednu cjelinu nije bilo nimalo jednostavno.

Poslije raskola u jugoslavenskom sokolstvu početkom dvadesetih godina, u gradu Daruvaru i bližoj okolici postojala su u pojedinim selima te u gradovima Daruvaru i Grubišnom Polju u isto vrijeme čak dva sokolska društva pa slobodno možemo reći da je bez obzira na politička razmimoilaženja, sokolski pokret na našem području disao punim plućima. Grad Daruvar bio je sjedištem jedne sokolske Župe kao najmanji od svih sjedišta, ali po broju društava i članova, Župa je bila među većima u Savezu.

Posebnu važnost sokolski pokret imao je u seoskim sredinama. Za bavljenje sportom bilo je potrebno slobodno vrijeme kojeg na selu nije bilo previše. Ovaj vid opuštanja u selima u našoj okolici počeo se otkrivati sredinom dvadesetih godina prošlog stoljeća, a upravo širenjem sokolstva selo je dobilo priliku baviti se tjelovježbom i sportom uopće, jer je taj dio zabave do tada bio rezerviran samo za gradske sredine. Sokolska društva tako su postala prva sportska, ali i kulturna društva koja su prodrla u sela te postala pionirom i kulturnog života. Njihovo širenje na selo dogodilo se čak i prije najpopularnije igre dvadesetog stoljeća - nogometa, koji se u našim seoskim sredinama pojavio skoro čitavo desetljeće kasnije.

Istražujući arhivska vrela, stare novine i časopise, statistička i periodička izvješća naišao sam i na dovoljan broj podataka o sokolima u selu Badljevini koje je administrativno pripadalo pod grad Pakrac te selu Hercegovcu u nekadašnjem garešničkom kotaru koji svojim položajem ne gravitiraju ovom kraju, ali su surađivali s društvima s ovog područja. S obzirom na prostor istraživanja, ovaj rad može se nazvati i pregledom djelovanja sokolstva u zapadnoj Slavoniji ili još preciznije u istočnom dijelu Bjelovarsko-bilogorske županije. Istraživano područje odnosi se osim na daruvarski i grubišnopoljski, djelomično na garešnički te pakrački kraj5 gdje je sokolski pokret bio prisutan ipak u nešto slabijem intenzitetu. S obzirom dajeknjiga napisana na temelju tadašnjih dnevnih tiskovina, stručne literature te izvorne arhivske građe, može poslužiti kao prilog istraživanju povijesti sporta na ovom području.

Nadam se da ću na idućim stranicama uspjeti rasvijetliti jedan nepoznati i nerazjašnjeni dio ovog oblika društvenog života i naše zavičajne povijesti, te da će ova knjiga biti vrijedan zapis o sokolskom djelovanju u našim krajevima.

U knjizi se pojavljuje veliki broj imena i prezimena raznih narodnosti koji su meni kao autoru izazivali nedoumice. U raznim izvorima pojavljuju se u različitim varijantama pa je teško utvrditi da li se netko zvao Josef ili Josip, Dragan, Dragutin ili Karlo, je li se preživao Knyttl ili Knytl, Langerhoz ili Langerholz, Polak ili Pollak, Kemerer ili Kammerer. Koristio sam isključivo imena kako su navedena u izvorima. Dopuštam mogućnost da su imena i prezimena (osobito njemačka) bila mijenjana nakon Drugog svjetskog rata, što je u našim krajevima bila česta pojava.

Na kraju ovog predgovora ne mogu a da ne zahvalim svima onima koji su na bilo koji način pridonijeli objavljivanju ove knjige.

Davor Ambroš