ĐAKOVAČKI SUSRETI HRVATSKIH KNJIŽEVNIH KRITIČARA

U konkurenciji za Nagradu Julije Benešić na ovogodišnjim Susretima našlo se rekordnih osam knjiga. Poveljom uspješnosti nagrađene su Perina Meić za knjigu Knjiga od kritika i Kristina Špiranec za knjigu O nužnosti poezije, dok je glavnom Nagradom ovjenčan Strahimir Primorac za knjigu Vjera u priču.

Primorac, dugogodišnji suradnik Matice hrvatske i Vijenca, za koji je dosad napisao nekoliko stotina kritičkih tekstova, najrevniji je suvremeni pratitelj hrvatskoga proznog stvaralaštva, koji godišnje producira šezdesetak uradaka, što je uz izraze dubokog poštovanja prema Primorčevu radu istaknuo Goran Rem, koji je zajedno s Josipom Cvenićem Primorcu uručio nagradu i zahvalio mu na dugogodišnjem predanom radu, usporedivši ga s velikanima književne kritike poput Branimira Donata i Igora Mandića, sudionicima
prvih đakovačkih Susreta 1998. godine. Primorac je zahvalio okupljenima, a Matici hrvatsko i đakovačkom Ogranku poželio da i ubuduće predano skrbe o hrvatskoj knjizi i književnoj kritici.

Umjetna inteligencija posljednjih je mjeseci živa tema u hrvatskom javnom i kulturnom prostoru. Dok je jedni odbacuju, a drugi prisvajaju, treći pokušavaju razmotriti granice njezine interakcije s čovjekom. Sudjelujući u raspravi za okruglim stolom, Paula Rem istaknula je da se umjetne inteligencije ne treba plašiti jer ona ne može zamijeniti čovjeka. Intelektualce, institucije, a naročito fakultete pozvala je na odgovornost i javno zauzimanje oštrog stava spram pojave UI-ja.

Srećko Marijanović okupljenima je podastro primjere stvorene UI-jem – po jednu radijsku emisiju, lirsku pjesmu i književnu kritiku – te je naglasio nužnost razgraničenja između čovjeka i stroja, upozorivši na opasnost davanja prevelike moći i slobode stroju.

Darko Baštovanović ukazao je na dolazak nove epohe koja više nije postmoderna, a na koju moramo biti spremni odgovoriti. Uputivši na razlike između stroja i čovjeka upozorio je na današnju destabiliziranu poziciju autora i na epohu koja smjera biti posthumana, što mijenja shvaćanje svake ljudske djelatnosti pa tako i one književnog kritičara. O ovom susretu čovjeka i stroja konačni se zaključak još ne može donijeti, pa predstoji vidjeti što će proizaći iz toga međudjelovanja.

Darija Žilić napomenula je da nas prijelaz na novu tehnologiju ne iznenađuje, jer sve su premise za taj skok već odavna prisutne, što se očituje u teorijskim pristupima dvadesetog stoljeća, od formalizma do poststrukturalizma. Nova epoha tek je pojavni oblik toga obrata – novo osvjedočenje narušenog reda i gubitka onoga bitno ljudskog. Taj alat može biti pomagač, ali ne smije preuzeti ulogu živoga
pisca.

Nevena Mlinko Baštovanović poziva na ponovno prepoznavanje čovjeka kao kreatora – on je taj koji stvarima daje vrijednost. UI bez otpora podilazi čovjeku, ugađa njegovim željama, griješi te ne predstavlja zbiljskog sugovornika. U razgovoru u kojem ne postoji mogućnosti suprotstavljanja nema ničeg istinski novog i originalnog. Igor Gajin zaključio je da „bauk umjetne inteligencije kruži svijetom“. Ističe da ova nova tehnologija ugrožava dosadašnju poziciju čovjeka kao vrhovnog umnog bića pa se prirodno budi bojazan. Iako umjetnu inteligenciju smatra nedoraslom čovjeku, iskazuje nelagodu prema stvaralaštvu
budućih generacija koje bi se njome mogle nesavjesno služiti. Ako istinsko obrazovanje i pojedinačan trud izostanu, a na njihovo mjesto dođe stroj, strah od narušavanja ljudskog kreativnog elementa nije neutemeljen.

Sven Kezele tehnološkom, dakle izvanjskom ljudskom vidu suprotstavio je njegov unutarnji svijet i duhovnu kulturu. Pozvao je na odgovornost svakog pojedinca da se etično služi tehnologijom, upozorivši na važnost samostalnog kreativnog čina koji će s vremenom postati čimbenik sve veće razlike, dok u pojavi nove epohe vidi otvoreni prostor koji čovjek može ispuniti vlastitom duhovnom djelatnošću – to je prostor koji treba zauzeti i kvalitativno nastaniti.

Okrugli stol moderirao je Mirko Ćurić, a povodom Susreta na temu odnosa umjetne inteligencije i književne kritike objavljen je zbornik, za koji je tematski tekst priložio i Matija Štahan, zaključivši da nakon smrti autora u 20. stoljeću slijedi njegovo uskrsnuće. Drugog dana festivala Mirko Ćurić okupljenima je predstavio zbornik, a Nevena Mlinko Baštovanović svoju novu zbirku poezije Magma. Cijeli je događaj organiziran u Gradskoj knjižnici i čitaonici Đakovo, uz pokroviteljstvo Ministarstva kulture i medija RH, Matice hrvatske i Grada Đakova.

Sven Kezele