Predstavljanje knjige KAKVI SU HRVATI Bože Skoke

Dobrodošlicu nazočnima u hotelu Brotnjo poželio je prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Čitluk, koji je predstavio autora knjige i najavio da će OMH Čitluk do 6. siječnja, do kada traje ovogodišnja manifestacija „Božićni susret s Maticom u Brotnju“, organizirati još nekoliko kulturnih događaja

Andrija Stojić i Božo Skoko

Predstavljanje šeste knjige dr. sc. Bože Skoke nije bilo u formi klasičnog predstavljanja knjige, nego je autor održao predavanje na temu kakvi su Hrvati, stavljajući naglasak na identitet Hrvata, činjenicu kako Hrvati sami sebe doživljavaju, a kako ostali doživljavaju Hrvate i ostale zanimljivosti koje je Skoko u proteklom razdoblju obrađivao u svojim kolumnama i esejima. Skoko je na predstavljanju pročitao i nekoliko ulomaka iz knjige i odgovarao na postavljena pitanja, a predstavljanje su glazbeno obogatili učenici Osnovne glazbene škole Brotnjo.

Nastup učenika OŠ Brotnjo

- Hrvati su ni po čemu drugačiji narod od bilo kojeg europskog naroda, ali ipak, zahvaljujući svom identitetu, ima svoje specifičnosti. Prije svega,  nalaze se na razmeđu srednje Europe i mediterana, katoličkog zapada i pravoslavnog istoka. Naravno da su sve to silnice, svi ti vladari i kulture ostavile traga. Zbog toga je hrvatski identitet toliko kompleksan. Recimo goleme su razlike između Međimuraca i  Dalmatinaca, između Istrana i Bosanaca, između Hercegovaca i Slavonaca, ali opet je nešto što nas drži sve zajedno, da sva ta stoljeća čuvamo svoj identitet, da se sva ta stoljeća držimo zajedno, čuvamo našu državnost i našu državu.  Prema tome jesmo specifični. Nekako smo više individualci, teško nam ide zajedništvo. Često se našalim pa kažem: zajedništvo postižemo u sportu i ratu, ono između, u gospodarstvu i politici, teško. S druge strane kreativan smo narod. To se vodi po dosezima u kulturnoj baštini i kreativnim industrijama, a isto tako i kad treba ići tražiti rupe u zakonu znamo biti itekako kreativni. Ljubomorni smo, volimo da je svima jednako da nitko ne strši, da ne bude pametniji i uspješniji, znamo ljude vući prema dolje da se svi na neki način vrate u tu prosječnost – kazao je nakon predavanja prof. Skoko odgovarajući na pitanje novinara: Kakvi su Hrvati kao narod.

Prof. Skoko smatra da jednom narodu nitko ne može nametnuti identitet, nego da ga svaki narod stvara za sebe te da identitet nije statičan. Naprotiv, identitet je dinamičan i mijenja se, nadograđuje i prilagođava. Uspoređujući Hrvate s ostalim europskim narodima Skoko je, uzimajući u obzir statističke podatke, kazao da su Hrvati tolerantniji i otvoreniji od nekih naroda koji se time hvale.

Nekoliko eseja u svojoj knjizi „Kakvi su Hrvati“ autor je posvetio Hrvatima u BiH i njihovu identitetu.

-  Hrvati u BiH imaju jednu dodatnu posebnost jer dijele hrvatski identitet koji se na neki način zrcali identitetu RH. Oni imaju jedan drugi identitet koji ih opet veže s druga dva naroda koji žive u BiH. To je jedno bogatstvo. I zapravo su Hrvati u BiH taj jedan dodatni most. Kako je Hrvatska zemlja na raskrižju, odnosno spojnica različitih kultura i civilizacija, onda su Hrvati u BiH dodatni most. Naravno da ta njihova povijesna uloga i život na razmeđu nosi određeni teret, ali i bogatstvo – izjavio je prof. Skoko.

Zanimljivo, ali ne slučajno, svoje mjesto u knjizi dr. sc. Bože Skoko ima i Međugorje, a govoreći o Međugorju istaknuo je:

- Međugorje je veliki hrvatski brend, kad to kažem mislim da je Međugorje brend hrvatskog naroda i Hrvatske i svjetski brend. Ja sam u svom eseju  pisao kako je Međugorje stasalo kao brend, što on donosi BiH, što Hrvatskoj. I kada sam pretraživao dosta materijala, pronašao sam zanimljivost iz 1991. godine. Kada je bilo najteže, kada je krenula velikosrpska agresija, kad smo tražili prijatelje koji bi u američkoj politici pomogli Hrvatskoj, pojavila se jedna grupa utjecajnih biznismena i američkih kongresnika koji su bili veliki prijatelji Međugorja i dolazili tu, oni su, zapravo, natjerali službenu američku vlast da itekako stane u obranu Hrvatske i BiH upravo zbog Međugorja. Oni su znali samo za Dubrovnik gdje su slijetali zrakoplovom i za Međugorje gdje su dolazili. Zahvaljujući tome oni su počeli učiti o Hrvatskoj i hrvatskom narodu u BiH. To je samo jedan mali detalj kako Međugorje nadmašuje vjerske, entitetske i političke okvire i stvarno donosi veliku korist u duhovnom i svakom drugom smislu svima nama. 

(Andrija Stojić)