Dani Matice hrvatske u Sarajevu: Predstavljen roman i otvorena izložba

Predstavljanje romana i otvorenje izložbe, Ogranci Matice hrvatske u Sarajevu i Čitluku organizirali su u okviru svojih tradicionalnih kulturno-duhovni manifestacija „Dani Matice hrvatske u Sarajevu i  „Svibanjske svečanosti - Brotnjo 2025.“, a dobrodošlicu okupljenima u knjižnici na početku programa poželjeli su don Ivica Mršo, predsjednik OMH u Sarajevu i Andrija Stojić, predsjednik OMH u Čitluku, ujedno moderator sinoćnjeg programa.

Mirna Brkić Vučina, pročelnica Studija hrvatskoga jezika i književnosti FF-a SUM, govorila je o povijesnom romanu Danka Lupija Kraljica Katarina Kotromanič Kosača u kontekstu povijesnog romana, odnosno šenoinske koncepije povijesnog romana u  hrvatskoj književnosti. Roman je koncipiran u 5 dijelova - Umjesto uvoda i četiri "Kratka povijesna okvira" u kojima, ispreplićući fikciju i fakciju, donosi priču o kraljici Katarini Kosači i prijelomnim godinama njenoga života (od udaje u 22-oj godini za Stjepana Tomaša, bosanskog kralja, do smrti u prognaništvu u Rimu 1478.). Brkić Vučina istaknula je da za razliku od Šenoe, Lupi ispisuje romansiranu biografiju velike povijesne ličnosti, posljednje bosanske kraljice Katarine Kosače, ako romansiranu biografiju shvatimo kao književno popunjavanje velikih praznina koje se javljaju u svim povijesnim knjigama. Autor gradi lik snažne kraljice, odane svome narodu, brižne, predane majke svojoj djeci, ali i žene koja je uhvaćena u vrtlog  ludila povijesti i politike gdje snažni, ratoborni muškarci upravljaju životima svojih žena, djece, ali i cijelih naroda. Povijest je to ratova i ludila  u ovoj zemlji gde  se susreću Istok i Zapad.

Brkić Vučina zaključuje da se preko sudbine kraljice Katarine Kosače, koja je izgubila i djecu i muža i kraljevstvo, prelama tegobna, mučna povijest ovih krajeva i čini je simbolom patnje i stradanja. Roman je ovo čija se vrijednost ne krije toliko u estetskim mjerilima nego više u drugim vrijednostima. Usmjeren je u prvom redu na krajnjeg recipijenta - čitatelja i čuvanje tradicije koju se nastoji otrgnuti od zaborava.

„U liku kraljice Katarine zrcali se životna sudbina ne samo jedne žene i majke, nego tolikih drugih kako onog vremena tako sve do naših dana. Sudbina njezina Naroda i njezina kraljevstva nastavila je i dalje kroz stoljeća neizvjesnosti i stradanja“, poručio je dr. Danko Lupi govoreći o nastanku romana.

Sam autor zahvalio je predstavljačima na biranim riječima i nazočnim na dolasku i napomenuo da je roman prigodan dar za Majčin dan, kojeg OMH u Sarajevu i Čitluku također obilježavaju kroz ove manifestacije.

Umjetnički prikaz Isusove muke kroz izložbu „Put križa“, Mate Ljubičića u knjižnici „Ivo Andrić“ predstavio je Andrija Stojić: „Grubu materiju na posve različit način predstavi, kombiniranom tehnikom (čavlići, šperploča, ljepilo, akril), učini poligonom za duhovni uzlet te petnaest šperploča „oslika“ i pretvori u Križni put. Unutar okvira nije slikao realistične likove u realističnom krajoliku niti je težio izmišljanju fizionomija, anatomskoj doslovnosti ili detaljima draperije. Umjetničkom  slobodom, malim čavlima, gotovo djetinje imaginacije tražio je dojam stvarnosti drugačije od ove koju gledamo svakodnevno“, kazao je.

„Put križa je nešto što svi mi na osobit način doživljavamo. Kroz križni put poistovjećujemo patnju u životu s pojedinom križnom postajom i nekako u svemu tome rastemo. Barem bi tako trebalo biti jer put križa ima svoj smisao, a smisao je uskrsnuće. Sa ovim slikama rađenim u posebnoj tehnici sam samo zagrebio tu tematiku jer to je zaista neiscrpna tema koju možemo oslikavati, razmišljati i pisati o njoj cijeli život. Vjerujem da ću se ponovno vraćati ovoj temi i da ću ponovno razmišljati kroz različite tehnike o svakoj pojedinoj postaji. Ovo je samo jedan korak naprijed. Hvala vam što ste dio toga – kazao je akademski slikar Mate Ljubičić..

Izložbu Mate Ljubičića „Križni put“ otvorenom je proglasio Danko Lupi.

 Andrija Stojić