Ogranak Matice hrvatske u Čitluku - izvješća

Uskrs s Maticom u Brotnju

U Gradnićima je 22. ožujka započela kulturno-duhovna manifestacija „Uskrs s Maticom u Brotnju“, a na otvaranju ovogodišnje manifestacije, Ogranak Matice hrvatske u Čitluku ugostio je književnika Ivana Sivrića i akademskog slikara iz Zadra Matu Ljubičića, rodom iz Prisoju općina Tomislavgrad, te predstavio njihovo stvaralaštvo.

Brojnim posjetiteljima u staroj gradnićkoj crkvi Ivan Sivrić predstavio se knjigom pjesama Poslije Mnemozine, dok je akademski slikar Mate Ljubičić za početak tradicionalne manifestacije postavio izložbu Križni put, s tri u različitim dimenzijama i  tehnikama rađena Križna puta. Na pločama, od šperploče izrezane na mjeru, 60x40 cm, grubu materiju na posve različit način predstavi, kombiniranom tehnikom (čavlići, šperploča, ljepilo, akril), uljenom bojom na unutrašnjim stranama pivski čepovima, minijature, te akril – platno malih formata, učini poligonom za duhovni uzlet te po petnaest postaja „oslika“ i pretvori u Križni put i, Uskrsnuće.

Sivrić je u knjizi pjesama Poslije Mnemozine, inače izdanju DHK HB, pokazao svoje pjesnička ostvarenja kroz pedeset godina, a o knjizi su uz atora govorili  i Antun Lučić sa Sveučilišta u Mostaru te Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku. Glazbeni doprinos večeri donijela je Ana Laura Soldić. Ivan Sivrić afirmirao se kao književnik, književni kritičar, urednik, recenzent i kulturalni djelatnik, a pjesme koje su sastavni dio zbirke Poslije Mnemozine nastale su u razdoblju od 1972. do 2022. godine.

Nakon predstavljanje zbirke pjesama uslijedilo je otvorenje izložbe Mate Ljubičića. Andrija Stojić je posebno istaknuo Ljubičićev rad kroz humanitarne kolonije pa tako i njegovo sudjelovanje u kolonijama u Gradnićima i Međugorju. „Svaki od tri „Križna puta“ dojmljivi su na svoj način, no posebnu simboliku nosi onaj na kojem je Mate Ljubičić na podlozi od šperploče čavlićima nadahnuto oslikao postaje križnog puta. Unutar okvira nije slikao realistične likove u realističnom krajoliku niti je težio izmišljanju fizionomija, anatomskoj doslovnosti ili detaljima draperije. Umjetničkom  slobodom, malim čavlima, gotovo djetinje imaginacije tražio je dojam stvarnosti drugačije od ove koju gledamo svakodnevno" napisao je između ostalog  prof. Stojić u prigodnom katalogu za izložbu.

Andrija Stojić



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva