U Tomislavgradu predstavljena knjiga „Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine“

U uvodnom obraćanju Mate Kelava predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Tomislavgradu govorio je o njezinim aktivnostima, a zatim predstavio urednika knjige Andriju Stojića i autora Dušana Musu. O aktivnostima Matice uopće, a posebice o aktivnostima njezinog čitlučkog ogranka izlaganje je započeo i urednik Andrija Stojić, koji je govoreći o monografiji Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine konstatirao: "S jasnim razlogom ovu knjigu objavljujemo!? Želimo ovakav način življenja naših predaka „oteti od zaborava“ i na ovaj način ga približiti urbaniziranim ljudima, posebice puno mlađim narašajima… A moglo bi se, i bilo bi potrebno, jer  danas imamo sve više teoretičara-aktivista koji ne samo da promišljaju moralni status kvalitete i načina života u ruralnim područjima / sredinama, nego se ujedno bore za njihova prava. Samom modernizacijom i podizanjem kvalitetni smještajnih kapaciteta, uvođenje inovativnih sadržaja više dodane vrijednosti, uvođenje procesa prihvatljivih za okoliš i učinkovitost resursa, uvođenje digitalnih tehnologija i unaprjeđenje higijensko-zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta stvoriti elegantno okruženje i održati ekološki prihvatljiv proces, zaštititi i valozirati materijalnu   (Nepokretno dobro: stare stojne kuće, stećci…)  i  nematerijalnu kulturnu baštinu, koja uvelike zaslužuje da bude na UNESCO-voj listi.…

Složiti će te se samnom, kad je u pitanju ova grana gospodarstv, da bi bilo teško razdvojiti materijalnu i nematerijalnu kulturnu baštinu, a bilo bi važno poticati obnovu kulturnih dobara jer se tako čuva raznolikost i posebnost (ljudske civilizacije), uz to bi se poboljšala kvaliteta života onih koji kulturna blaga čuvaju i žive s njima.  Njena zaštita jedan je od važnih čimbenika za prepoznavanje, definiranje i afirmaciju kulturnog identiteta. Na kraju ističem da je autor višemjesečnim obilascima terena i razgovora s planištacima u život vratio i autohtonu hercegovačku ikavicu. Koristeći hrvatsko narječje, odnosno dijalekt mjesta u kojima su priče nastale, stavlja ih u citate, a istodobno ih prati suvremenim hrvatskim književnim jezikom. To dodatno daje cjelovitost autorovim pričama jer širi zajedništvo i čuva bogatstvo hrvatskoga jezika. Mišljenja sam da je navedeno više nego dovoljno za ukazivanje na značaj knjige „Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine“.

Njezin primarni cilj je isprovocirati znanstvenu, kulturnu, turističku, gospodarstvenu  javnost da se pokrene i spomenutim temama posveti odgovarajuća pozornost.

Detaljnije o knjizi njezinom nastanku i značenju izlagao je autor Dušan Musa. On je prije svega podsjetio na značenje sezonskog stočarstva, a time i ovce kao njezinog osnova, ističući:

„Ovca je stoljećima bila sine qua non za stanovništvo cijele Hercegovine zapadno od Neretve, a slično je bilo i na istočnim stranama. Ta krotka životinja bila je sve - hraniteljica,  smočnica, butik, obućar… Kad govorimo o ovci i sezonskom stočarstvu prva asocijacija je na meso, druga sir koji je za razliku od mesa bio trajni proizvod, zatim mlijeko i razne prerađevine od njega. Posebice bih izdvojio odjeću i obuću, doslovce sve što je ovdašnji čovjek nekad nosio bilo je od vune, od rublja pa do koporana, jačerme i kabanica. Od ovce odnosno ovčje kože, pravila se i obuća, ako bi naše pretke poslužila sreća da nađu komad gume ili kožu od starije svinje to je bila dobra podloga dok se oputa od ovčje kože presvlačila preko kalupa i tako se izrađivao gornji dio opanka“, naveo je autor, a zatim naglasio:

„Mi smo i u prošlosti, a posebice u ovim vremenima  nezahvalni prema toj životinji koja nas je održala na životu.“

Uz značenje ovce, a time i sezonskog stočarstva u prošlosti, autor se složio s autorima koji su tvrdili da ta djelatnost potječe iz vremena Ilira, odnosno najmanje 2.500 godina u prošlost. Zatim je u prilog teoriji Cvjetka Rihtmana o ilirskom podrijetlu gange, naveo primjer pjevanja gange i danas u „zapadnoj Hercegovini primjerice Posušju, kao i na istoku, primjerice Gacku“.

U prilog tvrdnji da sezonsko stočarstvo ima dugu tradiciju autor je spomenuo neistražene gradine, uglavnom zapuštene nekropole stećaka, kamene ostatke davnih nastambi… Autor Musa je konstatirao da je sezonsko stočarstvo na zapadnohercegovačkim planinama na umoru, za razliku od Hrvatske nije zaštićeno kao nematerijalna kulturna baština, a bez pomoći društvene zajednice neće moći opstati unatoč enormnom poskupljenju janjetine, pa i drugih proizvoda u proteklih godinu dana.

Program predstavljanja knjige u dvorani Skupštine Hercegbosanske županije u Tomislavgradu, modelirala je Matea Dilber, a upotpunio ga je pjevači ansambl i mješoviti orkestar Matice hrvatske Tomislavgrad.

Andrija Stojić