OMH u Čitluku na 35. Međunarodnom sajmu knjiga i učila u Sarajevu

Promocija knjige Sezonsko stočarstvo zapadne Hercegovine održana je u Bosanskoj kući. Uz autora u programu su sudjelovali moderatorica Jagoda Iličić, predsjednica Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Andrija Stojić, predsjednik čitlučkog ogranka Matice hrvatske. Nakon što je moderatorica predstavila djelo i autore, predsjednik Andrija Stojić je predstavio plodnu izdavačku djelatnost OMH u Čitluku. "Na ovu temu je napisano mnogo etnografskih znanstvenih radova, koji imaju studijski karakter. Svakako, mnoge od njih na svoju radost sam pročitao, u cilju upotpunjavanja znanja o ovoj materiji. No, izuzev autora Muse nitko se nije sustavnije bavio ovom temom, te je knjiga osobita po tome što ima tako velik povijesni raspon – od neolita, ranobrončanog doba do današnji dana.

Govoreći o samoj knjizi prof. Stojić prisjetio se da je i sam u ranoj mladosti imao iskustva s tim pozivom. „Međutim, jedan od razloga zbog kojeg je ova knjiga meni prirasla k srcu  leži u tome što sam još od rane mladosti, obilazeći brojne Dinarske planine, osobno vidio, osjetio i doživio osebujan način življenja stočara i gledao izbliza njihovu kulturu stanovanja i njihov odnos prema prirodi ili, kako bi mi danas moderno rekli, „prema okolišu“. Ostvarivali su divan sklad s prirodom, svaki puta bio bi oduševljen tim skladom, „simbiozom“ u svemu i svime onim što sam vidio, i sve tu na našim prostorima, prekrasnim prostranstvima.

Dodao je zatim:“Danas takvog načina življenja više nema ili je u potpunom izumiranju. Upravo to je glavni razlog što smo ovu knjigu objavili. Želili smo ovakav način življenja naših predaka „oteti od zaborava“ i na ovaj način ga približiti mlađim naraštajima – urbaniziranim ljudima“…

Opširnije o knjizi govorio je autor Dušan Musa, koji je naglasio da je izrada knjige zahtijevala dosta terenskog rada iz kojeg se izrodila znanstvena studija, ne samo o pozivu sezonskog stočara, nego i podrijetlu gange i nekih drugih napjeva, običaja, proizvodnji suhog ovčjeg sira iz mijeha, te životu današnjih planištaka koji uz predan rad održavaju tradiciju. Ono što je zanimljivo, autor je na osnovu relevantnih zapažanja iznio tezu da je sezonsko stočarstvo djelatnost stara oko 2.500 godina, odnosno da datira iz vremena antike kada su prostorima današnje Hercegovine krstarila različita ilirska plemena.

Autor kojeg su posjetim podržale kolege iz dijela sarajevskih medija, potencirao je činjenicu da je sezonsko stočarstvo uz poljoprivredu bila daleko najvažnija gospodarska grana. Stup sezonskog stočarstva bila je ovca pramenka, životinja skromnih zahtijeva i velike izdržljivosti. Njena uloga nije se ogledala samo u proizvodnji čuvenog suhog sira, nego i činjenici da je ne samo hranila nego stoljećima od glave do pete odijevala i obuvala Hercegovke i Hercegovce! 

Pri kraju izlaganja autor je ukazao na jedan veliki propust, naglašavajući:

„Na žalost Bosna i Hercegovina od nematerijalne kulturne baštine vezane za sezonsko stočarstvo još nije uspjela uvrstiti na UNESCO-vu listu. Istina na preliminarnoj listi su ganga, sir iz mijeha i pjevanje uz gusle, ali to nije dovoljno, jer stalno postoji mogućnost da netko, odnosno neke od susjednih zemalja iste uvrste u svoju kulturnu baštinu, zbog čega ćemo ostati bez toga ili s drugim dijeliti ono što je izvorno naše, odnosno hercegovačko i bosanskohercegovačko.

Na kraju ističemo da će 35. međunarodni sajam knjiga koji jer otvoren 17. trajati do 22. travnja.

Andrija Stojić