Ogranak Matice hrvatske u Čitluku - izvješća

„SIME ŽIVOTA VIČNOGA“ pred grudskom publikom

U sklopu obilježavanja Dana sjećanja na književnika Ivana Alilovića, sinoć je u Knjižnici Osnovne škole Ruđera Boškovića u Grudama predstavljana knjiga hrvatskoga književnika Zdravka Nikića „Sime života vičnoga, zapisi Stipana Trnovca“ koja je tiskana u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, a ovo je ujedno bilo i prvo predstavljanje književnika Nikića čitateljskoj publici u svome rodnome zavičaju.

Na početku svečanosti voditeljica programa Ivana Bošnjak, ujedno i tajnica Ogranka Matice hrvatske u Grudama, pozdravila je nazočne u ime organizatora, OMH u Grudama i Kulturnoga doma A. B. Šimića te evocirala sjećanja na prof. Ivan Alilovića koji je rođen je u Ružićima 25. veljače 1922. godine, a preminuo u bolnici u Mostaru 11. veljače 2003. Autor je više knjiga i članaka iz zavičajne i opće hrvatske kulturne baštine s područja Hercegovine i šire.

„Bio je član Matice hrvatske, Društva hrvatskih književnika, Udruge hrvatskih političkih zatvorenika, glavni i odgovorni urednik glasila Hrvatskoga društva političkih zatvorenika (HDPZ). U komunizmu je bio politički nepodoban i progonjen, robijao je za hrvatsku slobodu. Zadužio nas je na puno načina, pa neka i ovaj hommage bude izraz našega dubokoga poštovanja prema njegovom stvaralaštvu, hrabrosti i ljubavi“, kazala je u uvodu voditeljica Bošnjak.

„S nama je večeras prof. Andrija Stojić, predsjednik čitlučkog ogranka MH kao predstavljač romana koji je svjetlo dana ugledao prije 13 godina, no prvi put ga predstavljamo grudskoj čitateljskoj publici. Sime života vičnoga je roman koji govori o životu u jednom hercegovačkom selu, o čemu u obliku zapisa priča glavni protagonist romana Stipan Trnovac u ikavskom izgovoru bekijskoga kraja. Nikić kroz roman priča o cjelokupnoj duši hercegovačkoga krša. Upravo stoga je i profesor Andrija Stojić, naš susjed Brotnjak, itekako pozvan govoriti i o romanu i o autoru", predstavila je voditeljica Bošnjak predstavljače knjige.

Zatim je pobrojala sva Nikićeva dosadašnja tiskana djela, njih ukupno devet: tri romana, pet zbirki pjesama i knjigu iz radiestezije.

Andrija Stojić opširno je govorio o romanu citirajući neke od ulomaka iz recenzija prof. dr. Antuna Lučića i fra Miljenka Miće Stojića. Spominjući i neka druga Nikićeva djela, Stojić je istaknuo kako je jezično ova knjiga svojevrsni etnolingvistički dokument, prepun lokalne leksike koja „pršti i šušti od života“.

„Cijelu su to nizovi od manje poznatih riječi, pojedine vjerojatno nisu nikada ranije ispisivane u književnosti i to je posebna vrijednost ove knjige, poglavito jer se jasno osjeti i čuje kako se ovim jezičnim osvježenjima nije smišljeno težilo, već su one rezultat bavljenja živim govorom. Ovo su samo neki od slojeva formalnih aspekata i inovativnosti ove knjige, a kada bi se to sve pobrojalo, opet, naravno, ne bi bilo dovoljno da objasni nesvakidašnju i neobičnu ljepotu Nikićeva svijeta. Zapravo, možda i nije neophodno objašnjavati, treba se jednostavno prepustiti ovoj velikoj književnosti. Ovakve knjige ne izlaze baš svaki dan. 

Kao jedan od nakladnika Nikićevih djela mogu s ponosom kazati kako je on istaknuti hrvatski književnik sa svojim književnim i društvenim integritetom i životnom poviješću, jedan veliki i nepotrošivi izvor stvaralačke i egzistencijalne životne energije i svestranoga, duboko ukorijenjenoga i profiliranoga kapaciteta osobnosti.

Za objavljivanje svojih djela Nikić je prošao strogu selekciju po ustaljenim kriterijima i na bazi estetskih dosega svojih djela imajući iza sebe svoju povijest, svoju moralnu i kulturološku snagu. S pravom možemo kazati kako su sva njegova objavljena djela visoke umjetničke vrijednosti i vrijedan doprinos suvremenoj hrvatskoj književnosti.

Jedan veći broj djela i veliki dio ovoga romana, pisani su ikavicom njegova rodnoga kraja, što doprinosi prisnosti sadržaja i bogatstvu stila te potiče ne samo na književnu nego i narodnosno identitetsku ulogu“, naglasio je prof. Stojić.

Najavljujući samoga autora, voditeljica Bošnjak napomenula je da se Nikić, iako živi u Čitluku, uvijek rado vraća svojim Ružićima i Grudama, gdje je bio i tajnik OMH u Grudama i Napretka, ali i Odbora Šimićevih susreta. Jedan je od pokretača glasila Hrvatska gruda u Grudama, Hercegovačkog tjednika u Širokome Brijegu te mostarskoga tjednika Horizont u kojima je radio kao lektor, redaktor i novinar. Član je Društva hrvatskih književnika Herceg-Bosne.

Nikić je zahvalio predstavljaču prof. Stojiću, voditeljici Ivani Bošnjak te svima koji su došli na predstavljanje. Istaknuo je simboliku ovoga djela koje počinje sa smrću, a završava s rađanjem novoga života te najavljujući svoj novi roman Sjeme Sotoninih sinova i sluga, zapisi Stipana Trnovca Matinoga kazao kako će time, ako Bog da, dovršiti ciklus od deset knjiga te tako zatvoriti jedan krug koji se samo može širiti. Spomenuo je svoj život u Grudama, koje ga ipak nisu razumjele u njegovim stremljenjima. Kazao kako se ne stidi ni jednoga djelića svoje prošlosti i s ponosom istaknuo svoje školovanje u Franjevačkoj gimnaziji na Poljudu u Splitu i boravak u Novicijatu na Humcu.

„Put me jest odveo iz Gruda i rodnih Ružića, ali gdje god sam bio i boravio, zavičaj je uvijek putovao sa mnom. Većina mojih djela, a poglavito ovaj roman Sime života vičnoga čvrsto me vezala za njega i za sebe mogu reći kako sam postao kroničarem mnogih događaja iz svoga zavičaja“, kazao je Nikić na kraju.

Ovim su završeni Dani sjećanja na Ivana Alilovća koji su započeli molitvom na njegovu grobu u Ružićima, 9. veljače 2024. godine.

 Andrija Stojić



Uredništvo

Danijel Hrgić

Ogranci

Arhiva