Izložba čapljinskog akademskog kipara u Čitluku

U sklopu programa obilježavanja 180 godina Matice hrvatske, njezin čitlučki ogranak organizirao je izložbu akademskog kipara Ante Brkića iz Čapljine. Izložba je postavljena u galerijskom prostoru hotela Brotnjo.

Zahvaljujući činjenici da se otvaranje uklopilo u program manifestacije "Dani kušanja mladog vina u Brotnju”, svečanost otvaranja bila je iznimno dobro posjećena. Brkić se publici predstavio s tridesetak radova, rađenih uglavnom u gipsu, iako su zastupljene i druge forme kao što su kamen, poliester, bronca i granit...

"Akademski kipar Ante Brkić na likovnoj sceni pojavio se odmah po završetku studija 1976. godine. Bio je to početak plodnoga umjetničkog puta koji traje već više od pet desetljeća. Na samom početku Brkićeva kiparskog stvaralaštva likovna kritika zapazila je njegovu umjetničku inovativnost. S vremenom nastupajući na izložbama, on se umjetnički profilirao i svojim skulptorskim inovacijama privlačio je pozornost likovnih kritičara" - napisao je Andrija Stojić, prof., u pogovoru izložbenom postavu te, uz ostalo, dodao:
- Živeći i radeći u hercegovačkim i mediteranskim prostorima, on je svom likovnom izrazu dao nove impulse i potvrdio njegovu egzistentnost. Stopljen sa zbivanjima na rodnoj grudi, svojim je talentom i umijećem, znanjem i vještinama, unoseći svoje vizije i oblikovane forme, unaprijedio hrvatsko kiparstvo.

S obzirom na to da su izložbe kiparskih dijela u Hercegovini relativno rijetke, akademski kipar Ante Brkić je izrazio zadovoljstvo što mu se pružila prilika izložiti svoja djela pred tako masovnim auditorijem, iskazao im je zahvalnost na dolasku i kazao nešto više o izloženim skulpturama.

Inače, po završetku studija na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu odlazi na usavršavanje u Pariz.

Po povratku radi.i boravi u Bihaću sve do 1995. godine, kada se vraća u rodnu Čapljinu. Brkićeve skulpture na javnim mjestima, uz Čapljinu i Hercegovinu, izložene su u nizu gradova bivše države, kao, primjerice, Bihaću, Subotici i Čelarevu u Vojvodini, pa Strumici u S. Makedoniji, zatim Zadru, Zagrebu, Rovinju.