Održani XVII. SUSRETI POD HRASTOM

Tradicionalno prvi dio susreta posvećen je odabranom književniku čije se cjelokupno stvaralaštvo predstavi u programu, a u drugom dijelu programa održi se pjesnički kolaž gostujućih pjesnika.

Ovogodišnji susret posvećen je književniku Dragi Šaravanji, rođenom u Lipnu kraj Ljubuškog, koji se nakon 42 godine emigracijskog života u Australiji vratio u Domovinu. Pišući o iseljenim Hrvatima, u svojim proznim djelima dao je veliki doprinos hrvatskoj književnosti. Njegovo obraćanje publici bilo je vrlo emotivno, te se dirljivo zahvalio na ukazanoj časti.

Predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, Andrija Stojić, uručio mu je plaketu i dar. Srdačnu dobrodošlicu svim gostima uputio je i župnik fra Hrvoje Miletić, a nazočne je pozdravio i predsjednik DHK HB Ivan Baković.

O književno-životnom putu Drage Šaravanje govorila je književnica Anita Martinac, koja je nadahnuto moderirala program, te profesor povijesti Tomislav Ćorić, govoreći o važnosti zastupljenih tema u dvjema knjigama koje je te večeri predstavljao fra Miljenko Stojić.

Plakete i darovi uručeni su svim gostujućim pjesnicima, a ove godine su to bili: iz Zadarske županija Tomislav Marijan Bilosnić i jedan od najplodonosnijih hrvatskim književnika, dr. Robert Bacalja, te prof. dr. sc. Mijo Biokšić iz Beča, profesor Mijo Tokić i Tomislava Majić iz Tomislavgrada, Srećko Marijanović iz Stoca i prof. Ivan Sivrić iz Mostara. 

Svojim glazbenim prinosom program su uveličali mladi glazbenici Mladen Mandžo na klavijaturama, Gloria Korać na violini i Matea Radišić s flautom.

Među publikom, koja zbog kiše nije sjedila tradicionalno pod hrašćem nego u Crkvi sv. Stjepana Prvomučenika, nazočio je i gospodin Tomislav Martinović, predsjedavajući Doma naroda Parlamenta FBIH, kao i rado viđeni prijatelji: književnica Blanka Kraljević i književnik Mate Grbavac s kojima Matica ima dobru suradnju te brojni drugi suradnici i mještani.

Na koncu ovog programa književnica Anita Martinac govorila je stihove pjesme koju je napisala s posvetom Dragi Šaravanji:

Molitva kroz život (posvećeno Dragi Šaravanji)

Molitva je pjesma
Tiho je pjevušim na svom putu
Nisam uvijek znao kuda me vodi
s pjesmom lakše je bilo

Molitva je rad
Neumorno se trudim stvarati 
Nisam sve učio u školama 
Rad se klesao iskustvom

Molitva je ljubav
Nikada se svog odrekao nisam
I onda kada su mi branili
Ljubio sam još više

 Anita Martinac 

O Susretima pod hrastom:

Prvi Susreti po hrastom održani su 2. lipnja 2005. godine pod nazivom „Večeri pjesništva i glazbe“ u povodu obilježavanja 100. obljetnice Osnovne škole Čerin i 14. obljetnice obnoviteljskog rada Ogranka Matice hrvatske Čitluk. Ideja vodilja za pokretanja Susreta bila je oživljavanje uspomena na pokojnog fra Janka Bubala, koji je 32 godine bio na službi u župi Čerinu i rado bi se susretao sa prijateljima i književnicima ispod hrastova u župnom dvorištu, te otud potječe ideja za ove susrete.

Susreti pod hrastom, iz godine u godinu donosili su nove plodove i bili posvećeni drugom odabranom književniku. Tako smo se na ranijim susretima osim fra Janka Bubala prisjetili i fra Slavka Barbarića, obilježili smo i rad i djela književnika fra Miljenka Stojića, zatim smo se u 2016. prisjetili se pjesnika Gojka Sušca (Blatnica, Mostar, 25. listopada 1941. – Zagreb, 11.veljače 2014.) i 2017. pjesnika Krešimira Šege (11. veljače 1950., u Međugorje – 9.prosinca 2014. Međugorje), 2018-tu. posvetili smo ih djelima fra Šimuna Šite Ćorića, a 2019. ugostili smo Mladena Vukovića, koji je istina prvi put tada bio ovdje u Čerinu, ali po mnogo čemu je zadužio Društvo književnika HB čije je to prijedlog i bio. 2020). Susrete pod hrastom posvetiti ćemo još jednom velikom čovjeku ovoga kraja, velikom domoljubu, političaru i piscu  Anti Belji, te prošle godine 2021. govorili smo o radu i djelima fra Andrije Nikića.

Biografija Drago Šaravanja - rodio se 17. siječnja 1940. u selu Lipnu, općina Ljubuški. Osnovnu sam školu završio u rodnome selu,  gimnaziju uglavnom u Isususovačkom sjemeništu u Dubrovniku, u Ljubuškoj realci i nešto u Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. Kako mu komunističke vlasti nisu priznale školovanje u Isusovačkom sjemeništu izučio je alatničarski zanat u Industrijskoj školi Prvomajskoj u Zagrebu koji mu je pomogao za radnoga života koji je proveo u Australiji.

Nakon krvavih studentskih demonstracija u Zagrebu u svibnju mjeseca 1959. pobjegao je u Italiji u kojoj sam proveo 10 mjeseci u nekoliko logora za političke bjegunce. No tu nije ostao. U Australiju je stigao u travnju mjesecu 1960. gdje je, radeći za australsku zrakoplovnu tvrtku QANTAS, nakon tri moje sugestije, odnosno sitna izuma, osposobio se za strojarskog inženjera na uzdržavanju zrakoplova.

Studij hrvatskoga jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu Macquarie sveučilišta u Sydneyu. Za iznimno dobar uspjeh dodijeljeno mi je doživotno članstvo Golden Key National Honour Society in Recognition of Outstanding Achievement and Excellence (Zlatni ključ nacionalne  zajednice časti kao priznanje za izvanredan studijski uspjeh i izvrsnost).

Objavljivan je u mnogim hrvatskim publikacijama, a jedno od značajnijih je dvojezična povijesna monografija Hrvati sa Snježnih planina/ The Snowy and Croatians objavljena u Sydneyu 1999.

U Hrvatsku se vratio na početku 2001.

Roman Idemo kući objavljen je u Zagrebu 2003. za koji mu je Društvo hrvatskih književnika i ZIRAL zajednica izdanja „Ranjeni labud“ Mostar dodijelili nagradu Fra Lucijan Kordić 2006. kao najboljem objavljenome djelu u razdoblju od 2002. do 2006. koje tematski obrađuje život Hrvata izvan domovine. Pansionska baština i Društvo hrvatskih književnika u Zagrebu dodijelili su mu prvu nagradu za trilogiju Na drugoj strani vremena 2007. U Zagrebu je objavljen romani Gelipter 2011., satira Novo odijelo 2011. roman Usporedbe, autobiografski roman Od tada do sada 2019. a u 2021. objavljen mu je autobiogrfski roam Ponešto od svega. Nije na odmet reći kako je zastupljen u nekoliko antologija, kao što su: Hrvatska iseljenička lirika (1974.)urednik fra Lucijan Kordić, Hrvatski zbornik (1992.) urednik Veselko Grubišić, Hercegovina (2002.) urednik dr. Vjekoslav Boban, Zrcala u sjeni, dvojezični zbornik hrvatskih pisaca u Australiji (1994.) urednica Anna Kumarich, zbornik australskih multikulturalnih pisaca Writer's Mosaic (1992. i 1996) urednica Ann Galwey, i dr.

Član je Hrvatskog društva književnika u Zagrebu i Društva hrvatskih književnika Herceg – Bosne u Mostaru.

OMH u Čitluku