Predavanje fra Andrije Nikića KATARINA KOTROMANIĆ KOSAČA - PROGNANICA

Predavanjem na temu Kraljica Katarina Kotromanić Kosača – prognanica, održana je 25. listopada  u galeriji Klub Matice hrvatske, Čitluk. Predavanje o liku i djelu kraljice Katarine održao je akademik fra Andrija Nikić, u večernjim satima, na dan njezine smrti i kada franjevci i katolički puk u Bosni i Hercegovini posebno časti kraljicu Katarinu kao blaženicu. Uvodničar  javne tribine prof. Andrija Stojić, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čitluku, u samom uvodu  je  kazao da je ova tribina ujedno nastavak, prilog današnjem hodočašću i mise za domovinu na povijesnim ostacima Bobovca koje Vrhbosanska nadbiskupija redovito organizira, te jedan skromni prilog Ogranka Matice hrvatske u Čitluku na spomen lika i djela posljednje bosanske kraljice. O interesu za predavanje svjedoči i činjenica da je veći broj posjetitelja bio prisiljen vratiti se doma, jer zbog epidemioloških razloga nije bilo moguće primiti sve zainteresirane.

Gost predavač akademik fra Andrija Nikić u uvodnom predavanju je govorio o vremenu u kojem je živjela kraljica, te da je dokumentarna građa o kraljici Katarini veoma oskudna. Potom je opisao put bosanske kraljice Katarine, žene kralja Stjepana Tomaša, do Rima, napomenuvši kako nema dovoljno jasnih podataka gdje je bila do dolaska u Rim i kada je točno tamo stigla. Gostoprimstvo su joj pružili pape Pavao II. i Siksto IV. Papa Pavao II. iskazao joj je dobrodošlicu i uzeo je pod svoju zaštitu. Premda u tuđini i bez kraljevstva, ona nije zaboravila svoj kraljevski položaj. Intenzivno je živjela i dostojanstveno podnosila svoje nedaće te se uvijek pokazivala kao zakonita predstavnica svog izgubljenog kraljevstva. Njoj kao majci najviše su na pameti bila njezina djeca Katarina i Sigismund koje su Turci odveli u ropstvo. Pokušala je i otkupiti svoju djecu obraćajući se za pomoć jednom bogatom milanskom knezu, ali svoje djece nikad nije vidjela, kazao je akademik fra Andrija, ističući da je tijekom boravka u Rimu zrelo njezino kršćansko uvjerenje te stupila u vezu s franjevačkim samostanom Aracoeli, a sedam franjevaca nazočilo je sastavljanju njezine oporuke. Iz sadržaja oporuke može se izdvojiti predaja kraljevstva papi Sikstu IV. i njegovim zakonitim nasljednicima, ukoliko se njezina djeca na obrate na katoličanstvo. Njezina je odluka da bude pokopana u bazilici Sv. Marije u Aracoeli u Rimu, gdje i danas postoji nadgrobni kamen. Grob joj je postavljen pred glavnim oltarom. Kada su franjevci odlučili popraviti oltar, tada su prenijeli nadgrobnu ploču na najbliži stup. Što je bilo s posmrtnim ostacima kraljice Katarine nije poznato. Ovogodišnja Javna tribina o kraljici Katarini Kotromanić - Kosača  je završena sa pitanjima i raspravom.

Moderator cjelovečernjeg programa prof. Andrija Stojić zaključio je večerašnji program podsjećanjem na već ranije izgovorene misli „Lik kraljice Katarine ocrtava nam i sudbinu Bosne na njenom putovanju kroz povijest. I tada su se, kao i danas, gubili muževi, djeca i domovina. U svijesti našeg naroda ostaje nada u bolju budućnost i prisjećanje kako je narod bez svoje povijesti kao putnik bez putne isprave.“

Aktivnosti Ogranka Matice hrvatske u Čitluku se nastavlja idući tjedan sa „Kušanjem mladog vina“ sa kojom se ujedno i završava ovogodišnja i tradicionalna manifestacija  XXII. Dani Matice hrvatske u Brotnju.

(Borislav Šimović)