U Kotoribi održana svečana promocija „Rječnika govora Kotoribe“

Okupljenim stanovnicima Kotoribe, gostima iz Međimurja i znatno udaljenijih krajeva, na početku programa pozdravnim su se govorima obratili načelnik Općine Kotoriba Dario Friščić te zamjenik župana Međimurske županije Josip Grivec, istaknuvši zadovoljstvo zbog okupljanja oko ove inicijative važne ne samo za Kotoribu, već i za čitavo Međimurje i Hrvatsku. O značaju ovog projekta u kontekstu dijalektologije kao znanosti obratila se Ivana Kurtović Budja s Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

Govoreći u ime sunakladnika, predsjednik Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu Zoran Turk istaknuo je kako je Rječnik govora Kotoribe sjajna prilika da se, u kontekstu trenutne rasprave o donošenju Zakona o hrvatskom jeziku, naglasak stavi i na zaštitu hrvatskih narječja, o čemu čakovečki Ogranak u svojem djelovanju vodi posebnog računa. Uključivanje u ovaj nakladnički projekt ujedno je i jasan pokazatelj da, iako u svom nazivu nosi Čakovec, Ogranak Matice hrvatske svoju aktivnost, zahvaljujući ponajprije potpori Međimurske županije, proteže nad čitavo Međimurje.

Nastupivši kao izaslanica ministrice medija i kulture, zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak naposljetku je zaštitu govora Kotoribe, koji je 2017. godine proglašen zaštićenim nematerijalnim kulturnim dobrom Republike Hrvatske, stavila u kontekst kontinuiranih aktivnosti nadležnih nacionalnih tijela na očuvanju materijalne i nematerijalne kulturne baštine hrvatskog naroda, navodeći uz njega i drugu zaštićenu baštinu iz sjeverozapadne Hrvatske, poput međimurske popijevke, umijeća izrade drvenih igračaka i medičarskog obrta.

O knjizi su detaljnije govorili Vinko Horvat i sami autori. Navodeći svoja iskustva kao nekadašnje učiteljice u Kotoribi, Ana Jauk naglasila je kako je Rječnik govora Kotoribe potvrda povjerenja danog mještanima Kotoribe spomenutom zaštitom njihovog govora iz 2017. godine te se osvrnula na proces skupljanja same građe, najčešće u kontaktu s osobama starije životne dobi, ali i mještanima Kotoribe koji su se prije nekoliko desetljeća odselili u inozemstvo, očuvavši tamo svoj jezik u najizvornijem obliku.

Sveučilišni profesor Đuro Blažeka, član predsjedništva Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, pojasnio je kako je ovim izdanjem pridodan još jedan element znanstvenoj obradi govornih skupina na međimurskom prostoru, približavajući time ovaj kraj jednim od u tom smislu najistraženijih područja na svijetu. Također, naglasio je važnost osoba koje su, poput Ane Jauk, u svojim mjestima, vođene ponajprije ljubavlju prema vlastitom jeziku i sredini, samoinicijativno prionule radu na zapisivanju nestajućih riječi i izraza, usporedivši nastale rječnike s vremenskim kapsulama, u kojima se čuva sadržaj i duh jednog vremena.

Kratkim scenskim nastupom, glazbom i pjesmom – uz nezaobilaznu međimursku himnu „Međimurje, kak si lepo zeleno“ – večer su uveličali pripadnici KUD-a Kotoriba i mjesne muške vokalne skupine, odnosno Limene glazbe Općine Kotoriba.

Saša Vuković