Predstavljanje HRVATSKOG KAJKAVSKOG KOLENDARA 2021.

Zajednički je medij za sve one koji streme istomu – evociranju sjećanja na stare običaje, na osobe, krajeve i događaje značajne za kajkavsku kulturu, čuvanju kajkavskoga jezika i isticanju njegove vrijednosti. Na taj način svake godine okuplja autore različite dobi, od osnovnoškolaca do najstarijih, različitih zvanja i zanimanja, iz različitih krajeva; najčešće su to autori kajkavskoga govornog područja, katkad i kajkavci koji žive i rade u inozemstvu, a sve se više uključuju i autori iz drugih dijelova Hrvatske. Župan Međimurske županije, Matija Posavec, u Proslovu Kolendara napisao je: „Iako je vodstvo Međimurske županije u 2020. godini svoje financijske potencijale najviše usmjerilo gospodarstvu, kao žili kucavici opstanka, ipak nije zaboravilo kulturne ustanove i njihov plemeniti napor na očuvanju identiteta bez kojega bismo se pretvorili u ljude bez imena i prezimena, bez svijesti o sebi i bez jasne slike o tome otkuda smo došli i kamo idemo.“ Osim u kontinuitetu izlaženja, tradicija Hrvatskoga kajkavskog kolendara ogleda se i u strukturi, kao i temama koje obuhvaća, a njezin je pečat svečano predstavljanje koje u predbožićnomu ozračju združuje stotinjak članova Ogranka MH u Čakovcu, autora, suradnika, vodećih osoba Međimurske županije. Nepovoljne epidemiološke okolnosti ove su godine stale na put organizaciji takva susreta, stoga je predstavljanje održano u najmanjem mogućem krugu uzvanika i uz visoke mjere opreza. Na predstavljanju, 25. studenoga 2020. u dvorani Ogranka MH u Čakovcu, uz župana Međimurske županije govorili su predsjednik Ogranka, Ivan Pranjić, glavna urednica Anita Novak, i pomoćnik urednice i tajnik Ogranka, Tomo Blažeka. Matija Posavec u ime je Županije zahvalio svima koji su ove godine dali doprinos izradi Kolendara na gotovo 500 stranica, naglasivši važnost ovoga godišnjaka za kajkavsku kulturnu ostavštinu; za našu prošlost, ali i budućnost. U ovim vremenima, kada nismo u mogućnosti dostojno obilježiti mnoge važne obljetnice ni organizirati značajna događanja, zapis o svemu tome, koji ostavljamo u nasljeđe, nešto je najvrjednije. Ivan Pranjić istaknuo je kako je Hrvatski kajkavski kolendar jedno od rijetkih glasila u Hrvatskoj koje piše svoju tradiciju već 3 stoljeća; korijene ima još u 19. stoljeću, izlazi tijekom 20. stoljeća, a u kontinuitetu i pod ovim naslovom posljednjih 29 godina. Također, po svojoj nakladi od 2 000 primjeraka, među sličnim je tiskovinama jedinstven u Hrvatskoj. Ivan Pranjić podcrtao je tu činjenicu podsjetivši na 70-e godine prošloga stoljeća, kada mu je urednik bio akademik Dragutin Feletar, točnije na 1971., kada je Kolendar izašao u nakladi od čak 12 000 primjeraka.

Anita Novak prisutnima je predstavila tijek nastajanja godišnjaka, kao i tematske cjeline koje čine ovogodišnji broj, izdvojivši ponajprije dvije glavne teme kojima je posvećen. Prva je tema Petar Zrinski, istaknuti hrvatski borac protiv Osmanlija, vojskovođa, mučenik i pjesnik, čija će se 400. obljetnica rođenja i 350. obljetnica pogibije u Bečkome Novigradu obilježiti u 2021. godini. Druga je glavna tema 85 godina Ogranka Matice hrvatske u Čakovcu, a sve razine njegove znanstvene, kulturne i nakladničke djelatnosti, od samih početaka do danas, sintetizirao je u trima tekstovima Tomo Blažeka. Svaki broj Kolendara započinje Kolendarijem, prikazom svih blagdana i praznika u predstojećoj godini, a njegove retke potom grade raznovrsna tematska područja; povijest, književnost, umjetnost, prirodoslovlje, gospodarstvo, zemljopis, etnologija i mnoga druga, zbog čega je on uvijek drago i pristupačno štivo širokoj publici. Na kraju godišnjaka na standardnom se i na kajkavskom jeziku stilski razigrava beletristički blok, prožet čeznutljivošću i sjetom, pejzažnim i domoljubnim motivima, refleksivno-intimističkim ostvarajima. Posebno mjesto zauzimaju i literarni radovi osnovnoškolaca i srednjoškolaca Međimurske županije, koji su iskazavši svoju vičnost kajkavskomu izričaju, osvojili Nagradu Zvonimira Bartolića na Književnom natječaju Ogranka MH u Čakovcu.

Tajnik Ogranka Tomo Blažeka osvrnuo se na financijsku stranu realizacije Kolendara, zahvalivši na pomoći Međimurskoj županiji, kao i svim donatorima koji svojim promidžbenim porukama objavljenima u posljednjemu, četrnaestom poglavlju, omogućuju ovu veliku nakladu. Kazao je kako vjeruje da će i ovogodišnji broj naići na dobar prijem čitatelja.

(Anita Novak)